Što je divertikularna bolest?

Divertikularna bolest ili divertikuloza česta je bolest stanovnika razvijenih zemalja koja se povezuje s nedovoljnom konzumacijom hrane bogate vlaknima, pa tako više od  70 posto ljudi starijih od 80 godina ima divertikulozu. No, zbog usvajanja zapadnog načina prehrane divertikuloza je sve učestalija i u zemljama u razvoju.  

Svakako treba istaknuti da divertikuloza nije samo bolest starije životne dobi, te se ona u manje od 10 posto slučajeva javlja i kod ljudi mlađih od 40 godina. Naravno, učestalost divertikularne bolesti povećava se s godinama starosti. Srednja dob pojave divertikuloze je 59. godina,  s tendencijom javljanja u sve mlađih osoba. Podjednako se javlja kod oba spola, no u muškaraca u mlađoj životnoj dobi.

Divertikuloza označava pojavu većeg broja divertikula uzduž cijele probavne cijevi, no divertikuli se mogu pojaviti i pojedinačno. Klinički su najznačajniji divertikuli debelog crijeva, a među divertikulima tankog crijeva posebno se izdvaja Meckelov divertikul koji nastaje zbog nepotpune obliteracije duktusa omfalomezenterikusa.

Inače, divertikul predstavlja patološko, uglavnom stečeno, vrećasto izbočenje stijenke probavne cijevi. Širi se iz lumena, kroz stijenku, prema serozi koja najčešće protrudira u peritonejsku šupljinu. Divertikul se obično izbočuje na točki slabosti, na mjestu na kojem arterija ulazi u mišićni sloj debelog crijeva. Smatra se da stezanja crijeva povećavaju tlak u debelom crijevu i na taj način stvaraju više divertikula, a postojeće povećavaju.

Postoje dvije vrste divertikula, pravi divertikul, koji je obično građen od svih dijelova stijenke, te lažni divertikul ili pseudodivertikul kod kojega nedostaje mišićni sloj.  U kolonu je najčešći pseudodivertikul, čije je najčešće sijelo lijevi i sigmoidni kolon.