Komplikacije divertikuloze ipak relativno rijetke?
Divertikuli predstavljaju vrećasta izbočenja sluznice koja izbijaju iz tubularne strukture probavne cijevi. Pravi divertikuli sadržavaju sve slojeve stijenke, dok lažni divertikuli predstavljaju izbočenje sluznice kroz mišićni sloj.
Pod divertikulozom se podrazumijeva postojanje višestrukih divertikula u debelom crijevu, vjerojatno usljed dugotrajne prehrane oskudne vlaknima. Većina divertikula ne izaziva simptome, ali ponekad dolazi do upale (divertikulitisa) ili krvarenja.
Divertikuli mogu nastati u svim dijelovima debelog crijeva, a najčešće se javljaju u sigmoidnom kolonu. Veličina im se kreće od 3 mm do više od 3 cm. Divertikuloza je rijetka u osoba mlađih od 40 godina, a njena incidencija raste s godinama života. Pa se tako divertikuloza javlja u manje od 5 posto mlađih od 40 godina, te u više od 65 posto osoba u dobi od 85 godina.
Divertikulitis predstavlja upalu divertikula koja može dovesti do flegmone stijenke crijeva, upale potrbušice, perforacije crijeva, stvaranja fistula ili apscesa. Dominantan simptom je bol u trbuhu, i to u predjelu donjeg lijevog abdominalnog kvadranta, te vrućica.
Uvriježeno mišljenje stručnjaka je da se u jednog od četiri bolesnika s divertikulozom s vremenom može razviti divertikulitis, no rezultati nove studije pokazali su da je stvarni rizik znatno manji.
Naime od 2.222 bolesnika s divetikulozom, samo se u njih 95 (4,3 posto) razvio divertikulitis. Kada su se u obzir uzeli slučajevi koji su potvrđeni CT-om ili tijekom operacije, samo se u 23 bolesnika (oko 1 posto) razvio divertikulitis.
Jednako tako, pokazalo se da bolesnici u kojih se u mlađoj dobi dijagnosticirala divertikuloza, imaju veći rizik od razvoja divertikulitisa nego stariji bolesnici.
Izvor:
Clinical Gastroenterology and Hepatology
