Samozbrinjavanje uključuje nekoliko postupaka koji su neobično važni za dugotrajnu i učinkovitu kontrolu astme.
Postiže se vježbom bolesnika pod kontrolom medicinskog osoblja u pravilnoj uporabi uređaja za inhalaciju. Važno je izdahnuti do kraja, te uskladiti aktivaciju pumpice s početkom dubokog i snažnog, ne pretjerano brzog udisaja. Nakon udisanja lijeka preporučuje se zadržati dah desetak sekundi. Uporaba inhalatora sa suhim prahom nešto je jednostavnija i ne zahtijeva opisanu koordinaciju. U napadima astme najučinkovitija je primjena lijeka u otopini pomoću kompresorskog ili ultrazvučnog inhalatora preko maske ili usnog nastavka.
Svaki bolesnik s astmom treba imati uz sebe lijek za brzo prekidanje napada gušenja ("pumpica" salbutamola). Pri pogoršanju se preporučuje uzeti dva udaha lijeka za olakšanje disanja, a ako izostane značajnije poboljšanje potrebno je ponoviti postupak. Nastojte unaprijed dogovoriti plan postupaka i time izbjeći paniku koja dodatno otežava pravilno udisanje lijeka. Osnovni lijekovi (protuupalni) moraju se uzimati redovito, svakodnevno, u dozama koje su sukladne stupnju težine bolesti. Plan liječenja i hitnih postupaka sastavlja se individualno uzimajući u obzir dob, edukaciju, navike i suradljivost bolesnika te značajke njegove astme. Bolesnik mora znati da u hitnim stanjima ne pomaže uzimanje lijekova u obliku tableta ili kapsula, jer je početak njihovog djelovanja odgođen.
Uklanjanjem najčešćih alergena i iritansa iz bolesnikova okoliša može se spriječiti pogoršanje astme, te omogućiti liječenje manjim dozama lijekova.
Osim praćenja PEF-a moguće je pratiti i ostale pokazatelje prisustva bolesti koji nam omogućuju još bolji uvid u težinu te stupanj kontrole bolesti. Ovakvo dopunjeno praćenje omogućuje lakšu reviziju terapije i samim time postizanje bolje kontrole bolesti. Najčešće se prate:
Vaša astma se može pogoršati na poslu, kod kuće ili prilikom igre. Svaka osoba može različito reagirati. Prateći ove savjete možete smanjiti utjecaj pokretača napadaja i tako si pomoći u kontroliranju simptoma.
Pomoći si možete otkrivanjem i izbjegavanjem poznatih pokretača astme. Zapravo, otkrivanje i izbjegavanje pokretača astme trebao bi biti dio detaljnog plana uspješnog liječenja i kontrole simptoma vaše astme. Možda neće biti moguće izbjeći sve pokretače astme, ali biste ih trebali pokušati izbjeći što je više moguće, bilo da se oni nalaze u kući, na poslu ili u nekom drugom okolišu.
Acetilsalicilna kiselina, lijekovi za prehladu, nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen i naproksen), neki lijekovi za liječenje srčanih bolesti i povišeni krvni tlak, čak i neke kapi za oči mogu pogoršati kontrolu vaše astme. Iz tih razloga razgovarajte sa svojim liječnikom o svim lijekovima koje koristite.
Vaš vam liječnik može pomoći prilikom planiranja liječenja. Također, bilo bi dobro svake se godine cjepiti protiv gripe. I naravno, živite zdrav život (zdrava prehrana, vježbanje, izbjegavanje kontakta s prehlađenim osobama).
Ukoliko se vaša astma pogoršava nakon konzumiranja određene hrane i pića, kao što su pivo, vino, račići, sušeno voće ili obrađeni krumpir, pokušajte ih ukloniti iz prehrane.
Za vrijeme sezone polenacije razmislite o zadržavanju u zatvorenim prostorima oko podne i poslijepodne jer je tada koncentracija peludi u zraku visoka. Zatvorite vrata i prozore kako biste spriječili pristup peludi i plijesni koja bi mogla pogoršati kontrolu vaše astme. Pitajte svog liječnika da li biste u periodu polenacije trebali prilagoditi liječenje svoje astme.
Vlaga pomaže rastu plijesni. Popravite slavine i cijevi koje puštaju. Koristite izbjeljivač kako biste uklonili eventualnu vlagu na zastorima za tuširanje i ostalim površinama. Ukoliko izbjeljivač pokreće vašu astmu, pokušajte nositi masku ili zatražite nekog drugog da to učini za vas.
Dim iz cigareta, lula, pa čak i peći može potaknuti vašu astmu. Također tu možemo ubrojiti parfeme, boje, sprejeve za kosu i različite praškove. Ovi se mirisi često mogu zadržavati u vašoj kući. Najbolje što možete napraviti je izbjegavati ih što je više moguće.
Ukoliko pelud i vanjska vlaga pokreću vašu astmu, klima uređaj može smanjiti neke simptome. Doduše, klima uređaji mogu dovesti do nagle promjene temperature što također može prouzročiti napadaj astme. Pažljivo koristite klima uređaj.
Zagrijte se pa onda ohladite, kako bi izbjegli pogoršanje astme. Ne zaboravite držati svoj ritam. Ukoliko ne možete razgovarati bez poteškoća s disanjem, možda preintenzivno vježbate, a ako se simptomi astme pogoršaju, napravite stanku. Naravno, trebali biste uzeti propisane lijekove, kao i razgovarati sa svojim liječnikom prije započinjanja vježbanja.
Za hladnih i vjetrovitih dana šalom prekrijte nos i usta kako bi izbjegli pogoršanje astme.
Vaši voljeni ljubimci mogu prouzročiti pogoršanje astme. Držite kućne ljubimce podalje od spavaće sobe, namještaja presvučenog tkaninom, zavjesa i punjenih igračaka.
Održavajte vaš dom što je moguće čišćim. Kako biste se riješili grinja prekrijte madrace s prekrivačem koji sprječava prodor prašine. Posteljinu jednom tjedno perite u vrućoj vodi (najmanje 60 °C). Promijenite jastuke najmanje jednom u pet godina. Kako bi izbjegli žohare koristite zamke i ne ostavljajte hranu vani.
Dok se jastuci od perja i prekrivači čine ugodnim, oni mogu prouzročiti pogoršanje astme. Umjesto toga, kupite one napravljene od sintetskih materijala. Također, razmislite o zamjeni zavjesa žaluzinama i uklanjanju tepiha.
Zadnja izmjena: 30.04.2024.
Dugotrajna izloženost onečišćenju PM2.5 značajno povećava rizik od astme za djecu i odrasle, pridonoseći oko 30% slučajeva astme u svijetu, ukazuje nova studija.
Mnoga istraživanja sugeriraju da je ranija dob menopauze štetnija za zdravlje žene, što dovodi do povećanog rizika od nepovoljnih zdravstvenih stanja kao što su bolesti srca, dijabetes, osteoporoza i depresija. Međutim, nova studija povezuje kasniju dob u prirodnoj menopauzi s većim rizikom od astme.
