Astma je jedna od najčešćih kroničnih bolesti koje zahvaćaju pluća. Najčešći simptomi su suhi kašalj, piskanje u prsima, pritisak u prsima i osjećaj nedostatka zraka. Tegobe mogu varirati od blagih do teških. Astma se najčešće ne može trajno izliječiti, ali se primjerenim liječenjem može postići djelomičan ili potpuni nestanak simptoma. Simptomi nastaju uslijed otežanog protoka zraka kroz pluća. Do toga dolazi zbog sužavanja dišnih putova odnosno bronhokonstrikcije.
Još su antički liječnici opisivali astmu kao sužavanje dišnih putova ali se tek u novije vrijeme zna da je uzrok nastajanja astme upala koja dovodi do oticanja epitela, stimulacije pojačanog lučenja guste sluzi i stezanja mišića malih dišnih putova koje dodatno sužava prostor kroz koji prolazi zrak. Upala je inače oblik obrane organizma od štetnih čimbenika i štiti zahvaćeni dio od prekomjernog naprezanja i širenja oštećenja dok ne dođe do odstranjenja štetnog čimbenika. Problem u astmi je što je upala dugotrajna i zahvaća cijela pluća.
Upala je u astmi najčešće pokrenuta neadekvatnim odgovorom organizma na čimbenik iz okoliša koji inače ne bi bio opasan za organizam. Imunološki sustav koji je predviđen za zaštitu od ulaska toksičnih i opasnih tvari i organizama (virusi, bakterije, gljivice) počinje reagirati i na bezopasne tvari kao što su pelud pojedinih biljaka, kućna prašina, životinjska dlaka, ali i neki sastojci hrane i pića. Te tvari se u tom slučaju nazivaju alergenima i govorimo o alergijskoj astmi. Ukoliko napadaje uzrokuju razni nealergijski čimbenici kao npr. fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, duhanski dim i sl., tada govorimo o endogenoj (nealergijskoj) astmi. Ovaj oblik astme javlja se obično u kasnijoj dobi i nepoznate je etiologije.
Upala dovodi do poremećaja na razini mišića dišnih putova te posljedično njihove hiperreaktivnosti. To znači da će ti mišići, kao odgovor već na malu količinu alergena, burno reagirati stezanjem (spazmom) i tako uzrokovati suženje dišnih puteva. Osim hiperreaktivnosti, upala uzrokuje i pojačano stvaranje sluzi u dišnim putovima. Pri protoku zraka kroz tako sužene dišne putove prilikom izdisaja nastaju zvučni fenomeni "sviranja" ili "fućkanja" koji su karakteristični za napad astme.
Zadnja izmjena: 30.04.2024.
Dugotrajna izloženost onečišćenju PM2.5 značajno povećava rizik od astme za djecu i odrasle, pridonoseći oko 30% slučajeva astme u svijetu, ukazuje nova studija.
Mnoga istraživanja sugeriraju da je ranija dob menopauze štetnija za zdravlje žene, što dovodi do povećanog rizika od nepovoljnih zdravstvenih stanja kao što su bolesti srca, dijabetes, osteoporoza i depresija. Međutim, nova studija povezuje kasniju dob u prirodnoj menopauzi s većim rizikom od astme.
