Utječe li prehrana na nastanak multiple skleroze?

Multipla skleroza je klasificirana u mnoge podtipove na temelju različitih fenotipova. Ti podtipovi uključuju klinički izolirani sindrom, relapsno-remitentnu, primarno progresivnu i sekundarno progresivnu multiplu sklerozu.

Prehrana je vitalni modulator homeostaze crijeva koji može utjecati na zdravlje središnjeg živčanog sustava putem crijevno-mozačne osovine. Nekoliko je studija pokazalo da česta konzumacija prehrambenih aditiva može dovesti do "propusnih crijeva" ili crijevne disbioze koja povećava rizik od Alzheimerove bolesti. Također je zabilježeno da proupalno crijevno okruženje povećava rizik od multiple skleroze.

Nedavno istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji otkrilo je da je zdrav način života koji se sastoji od redovite tjelesne aktivnosti, zdravih vrijednosti indeksa tjelesne mase (ITM) i zdrave prehrane, obrnuto povezan s prevalencijom multiple skleroze.

U skladu s ovim rezultatima, druga je studija uočila pozitivan učinak unosa povrća, ribe, plodova mora, orašastih plodova, mliječnih proizvoda i cjelovitih žitarica na ublažavanje simptoma multiple skleroze. 

Umjerena konzumacija ribe, posebice konzumacija masne ribe jednom tjedno, povezana je s nešto boljim zaštitnim učinkom protiv pojave multiple skleroze nego češći unos. Unos masne ribe tijekom adolescencije ili kasnije u životu obrnuto je povezan s rizikom od multiple skleroze, pri čemu su te dobrobiti posebno primjenjive na pojedince koji žive u područjima s nižom izloženošću suncu što pridonosi slaboj sintezi vitamina D.

Jedna prethodna studija pokazala je da masna riba, dobar izvor omega-3 polinezasićenih masnih kiselina (PUFA), posreduje u imunomodulacijskim funkcijama vitamina D. Utvrđeno je da PUFA imaju preventivni učinak protiv Alzheimerove bolesti i upalnih bolesti. Štoviše, pokazalo se da četiri grama suplementacije ribljeg ulja dnevno smanjuju stopu recidiva i upale kod pacijenata s multiplom sklerozom

Izvor:
Nutrients