Svjetski dan šećerne bolesti
U povodu Svjetskog dana šećerne bolesti, u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) predstavljene su aktivnosti koje će se provoditi u sklopu Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću.
Radi se o deset predavanja pod nazivom "Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću i uloga liječnika obiteljske medicine i dijabetologa u njegovom provođenju", koje organizira HZJZ u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Danske, a održavat će se od listopada 2013. do svibnja 2014. godine.
Na konferenciju za tisak prisustvovali su ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Ostojić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Tamara Poljičanin te veleposlanik Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj Poul Erik Dam Kristensen.
Šećerna bolest (dijabetes) nalazi se na osmom mjestu među uzrocima smrti u Republici Hrvatskoj, a vodeći je uzrok obolijevanja od krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova. Procjenjuje se da kod nas od dijabetesa boluje gotovo 400.000 osoba. Dok je prema podacima CEZIH-a (centralni zdravstveni informacijski sustav) u 2012. godini dijabetes dijagnosticiran kod 234.457 odraslih osoba, smatra se da kod četrdesetak posto oboljelih od dijabetesa tip 2 bolest još nije dijagnosticirana.
Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću prvenstveno je usmjeren na prevenciju, ali i na rano postavljanje dijagnoze, dijabetes u trudnoći te smanjivanje komplikacija.
Nedavno provedena studija pokazala je da 27 posto odraslih s visokim rizikom za nastanak dijabetesa nikada nije kontroliralo koncentraciju šećera u krvi. Čak 73 posto oboljelih od šećerne bolesti nema dobru kontrolu glikemije. Rezultat toga je da kod čak 56 posto oboljelih od dijabetesa tipa 2 ima kronične komplikacije šećerne bolesti.
Na liječenje šećerne bolesti u 2009. utrošeno je 2,5 milijarde kuna, što predstavlja 11,5 posto ukupnih troškova. Najveći dio troškova odnosi se na liječenje komplikacija dijabetesa, dok je na antidijabetičke lijekove potrošeno 8,8 posto. Unatoč očekivanom porastu troškova za liječenje šećerne bolesti tipa 2, boljom regulacijom glikemije, krvnog tlaka i kolesterola, moguće je kroz desetogodišnje razdoblje uštedjeti oko 2 milijarde kuna.
Izvor:
MZ RH, HZJZ
