Reguliraju li crijevne bakterije mijelinizaciju živčanih vlakana?
Prema rezultatima istraživanja koje su proveli irski znanstvenici s University College Cork, izgleda da crijevne bakterije mogu izravno utjecati na strukturu mozga i njegovu funkciju, tako što reguliraju mijelinizaciju živčanih vlakana koja je bitna za pravilno provođenje živčanih impulsa, što znači da će jednog dana biti moguće liječiti demijelinizacijske bolesti poput multiple skleroze i neke psihijatrijske poremećaje, promjenom sastava crijevnog mikrobioma pomoću prebiotika, probiotika i fekalne transplantacije.
Mijelin inače stvaraju glija stanice u mozgu znane kao oligodendrociti, a njihova najvažnija funkcija je formiranje mijelinskih ovojnica oko aksona, što omogućava brzo provođenje signala bitnih za funkciju središnjeg živčanog sustava. Također, treba istaknuti da je proces mijelinizacije jako važan i za razvoj i sazrijevanje mozga.
Jednako tako, mijelinizacija je također bitna za svakodnevno funkcioniranje mozga, naime mijelin povećava provodljivost živčanih vlakana i do stotinu puta.
Kod multiple skleroze dolazi do oštećenja mijelinske ovojnice što utječe na smanjenje vidne oštrine, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, nastanak dvoslika, poremećaj ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, poremećaj govora, ukočenost mišića pa čak i mentalni poremećaji. U težim slučajevima dolazi i do gubitka vida i paralize.
Inače, u proteklih deset godina crijevne bakterije su u fokusu istraživanja, zahvaljujući kojima se otkrilo da postoji dvosmjerna komunikacija između crijevnih bakterija i mozga. Očito je da crijevne bakterije imaju važnu ulogu za zdravlje ljudi te da promjene u sastavu crijevnog mikrobioma mogu utjecati na razvoj nekih bolesti.
Izvor:
Translational Psychiatry
