Lupus i reumatoidni artritis mogu povećati rizik od razvoja fibrilacije atrija
Rezultati studije provedene u SAD-u na 416.786 ispitanika starijih od 65 godina pokazali su da osobe s dvije uobičajene upalne bolesti, lupusom i reumatoidnim artritisom, imaju veći rizik od razvoja fibrilacije atrija, poremećaja srčanog ritma koji je značajan čimbenik rizika za moždani udar.
Naime pokazalo se da je rizik od razvoja fibrilacije atrija kod tih bolesnika 60 posto veći. Jednako tako učestalost srčane aritmije bila je 1,6 puta veća kod ispitanika s jednom od tih dviju autoimunih bolesti.
Fibrilacija atrija je brzi, nepravilni atrijski ritam. Simptomi fibrilacije atrija su palpitacije (podrhtavanje, lupanje ili preskakanje srca) te ponekad slabost, zaduha i presinkopa (omaglica i bolesnikov osjećaj da će izgubiti svijest). Često nastaju atrijski trombi koji značajno povećavaju rizik od moždanog udara.
Dijagnosticira se EKG snimanjem. Liječenje obuhvaća kontrolu frekvencije srca lijekovima i prevenciju tromboembolije antikoagulansima.
Fibrilacija atrija najčešća je supraventrikularna tahiaritmija, čija zastupljenost u općoj populaciji iznosi oko 1,5 posto.
Najčešće se javlja u bolesnika starije životne dobi s hipertenzijom, koronarnom bolešću, bolešću mitralnog zalistka i hipertireozom.
Oboljeli od lupusa i reumatoidnog artritisa imaju bolno upaljene zglobove te groznicu, a lupus može uzrokovati i kožni osip. Lupus se obično javlja u kasnim tinejdžerskim godinama ili ranijoj odrasloj dobi, dok se reumatoidni artritis javlja u dobi između 30. i 50. godine.
Oboljeli od reumatoidnog artritisa uglavnom imaju normalan životni vijek, dok ga lupus može skratiti jer pogubno utječe na funkciju bubrega i drugih važnih organa.
Ova studija ne dokazuje uzročno posljedičnu vezu između lupusa i reumatoidnog artritisa i fibrilacije atrije te su stoga potrebna dodatna istraživanja koja bi rasvijetlila tu povezanost.
Izvor:
HealthDay