Konzumiranje povrća iz roda krstašica moglo bi pomoći oboljelima od upalne bolesti crijeva
Upalna bolest crijeva (IBD), uključujući ulcerozni kolitis (UC) i Crohnovu bolest (CD), kronično je stanje karakterizirano trajnom upalom, gastrointestinalnim smetnjama i teškim oštećenjem tkiva.
Trenutačni tretmani, koji se usredotočuju na upalu i mikrobnu neravnotežu, često imaju smanjenu učinkovitost, naglašavajući potrebu za isplativim strategijama upravljanja i daljnjim istraživanjem personaliziranih prehrambenih intervencija korištenjem bioaktivnih spojeva iz povrća iz roda krstašica za poboljšane terapeutske ishode.
Inače, u povrće iz roda krstašica ubrajaju se brokula, prokulica, cvjetača, korabica, raštika, rukola, kelj, kupus i Bok Choy. Ovo se povrće ističe visokim udjelom glukozinolata (GSL), spojeva koji sadrže sumpor za koje se zna da pozitivno utječu na ljudsko zdravlje. Kada se konzumiraju, GSL se pretvaraju pomoću enzima mirozinaze u izotiocijanate (ITC) kao što je sulforafan (SFN), spojeve koji su opsežno proučavani zbog svog potencijala modulacije oksidativnog stresa i upale – dva ključna patološka aspekta upalne bolesti crijeva.
Povrće iz roda krstašica sadrži i druge značajne bioaktivne spojeve, poput flavonoida i polifenola. Flavonoidi, poput kvercetina i kaempferola, posjeduju snažna antioksidativna svojstva koja pomažu u uklanjanju štetnih slobodnih radikala u tijelu. Polifenoli, uključujući ferulinsku kiselinu i sinapinsku kiselinu, pridonose daljnjim antioksidativnim i protuupalnim učincima koji su ključni za upravljanje kroničnim bolestima poput upalne bolesti crijeva. Kombinirano djelovanje ovih spojeva ne samo da pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i upale, već također pomaže u jačanju crijevne barijere i modulaciji crijevnog mikrobioma, čime potencijalno ublažava simptome upalne bolesti crijeva.
Unatoč snažnim in vitro i in vivo dokazima, kliničke studije koje istražuju učinke povrća iz roda krstašica na ljude s upalnom bolesti crijeva relativno su ograničene. Postojeće studije naglašavaju ključnu ulogu pripreme povrća i bioraspoloživost aktivnih spojeva u određivanju njihovih zdravstvenih prednosti. Na primjer, na učinkovitost SFN-a značajno utječe način na koji se brokula priprema i konzumira, budući da kuhanje može uništiti enzim mirozinazu neophodan za oslobađanje SFN-a.
Stoga je potrebno više kliničkih ispitivanja kako bi se sveobuhvatno procijenio utjecaj ovog povrća na upalnu bolest crijeva i istražilo kako se ti učinci prenose iz laboratorijskih i životinjskih modela na ljudsko zdravlje. Takve bi se studije trebale usredotočiti na različite metode pripreme, doze i obrasce konzumacije kako bi se identificirali najkorisniji pristupi prehrambenom liječenju upalne bolesti crijeva.
Izvor:
Current Developments in Nutrition
