Bolničke infekcije povećavaju rizik od smrti kod bolesnika s upalnom bolesti crijeva
Nova studija pokazala je da bolesnici hospitalizirani zbog upalne bolesti crijeva imaju šest puta veći rizik od smrti ukoliko su zaraženi s bakterijom Clostridium difficile.
Stopa smrtnosti 30 dana nakon hospitalizacije zbog upalne bolesti crijeva bila je kod bolesnika zaraženih s Clostridium difficile 25 posto, a kod bolesnika koji nisu bili zaraženi s Clostridium difficile 3 posto.
Jednako tako, bolesnici zaraženi s Clostridium difficile boravili su duže u bolnici nego bolesnici koji nisu bili zaraženi (26 dana vs.5 dana) te su imali dva puta veću vjerojatnost da će se morati podvrći kirurškom zahvatu.
Naziv upalna bolest crijeva uvriježeni je naziv za idopatsku kroničnu upalu gastrointestinalnog sustava koja se prema tradicionalnoj podjeli odnosi na Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis, a prema novijem poimanju i na determinirani kolitis i pouchitis.
Pojava težih simptoma upalne bolesti crijeva često zahtijeva i bolničko liječenje bolesti.
G(+) anaerobni štapić Clostridium difficile vodeći je uzrok proljeva u hospitaliziranih bolesnika. Enterotoksini koje luči C. difificile (toksin A i B) uzrokuju upalni odgovor sluznice i obilnu sekreciju tekućine. Uz tipičnu kliničku sliku koju karakterizira proljev, povišena tjelesna temperatura, bolovi u trbuhu i leukocitoza sve se češće opisuju i slučajevi ileusa, perforacije debelog crijeva, toksični megakolon s razvojem šoka.
Osobe starije od 65 godina, posebno one u bolnicama i staračkim domovima, i teški bolesnici, više su osjetljivi na infekcije s C. difficile.
Clostridium difficile u zdravih osoba ne uzrokuje bolest, a može se naći u crijevima oko dvije trećine djece i tri posto odraslih osoba.
Stoga bi prema mišljenju znanstvenika bolesnike s upalnom bolesti crijeva pri prijemu u bolnicu trebalo testirati jesu li zaraženi s Clostridium difficile kako bi se u slučaju zaraze odmah moglo pristupiti liječenju.
Izvor:
Alimentary Pharmacology and Therapeutics
