Osobe koje pate od reumatoidnog artritisa s povećanom aktivnošću bolesti češće su pogođene trombozom, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da će se u pacijenata s visokom aktivnošću bolesti, u 1 od 100 pacijenata razviti venska tromboembolija u roku od godine dana, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na pacijente u remisiji.

Kumulativne doze oralnih glukokortikoida u pacijenata s kroničnim upalnim bolestima i koji ih redovito uzimaju, povezane su s povišenim krvnim tlakom (hipertenzijom), ukazuje nova studija.

Rezultati nove studije pokazali su da su astma i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) povezani s povećanim rizikom od razvoja reumatoidnog artritisa. Naime, pokazalo se da upaljeni dišni putevi mogu pridonijeti razvoju reumatoidnog artritisa, no uloga kroničnih bolesti dišnih puteva u razvoju reumatoidnog artritisa i dalje ostaje nejasna.

Rezultati nove studije ukazuju da je rizik od razvoja reumatoidnog artritisa veći u osoba koje boluju od dijabetesa tip 1, poremećaja zgrušavanja krvi ili upalne bolesti crijeva. Jednako tako, pokazalo se da oboljeli od reumatoidnog artritisa imaju veći rizik od razvoja srčane bolesti, ateroskleroze i sleep apneje.

Prema rezultatima nove studije, prehrana na biljnoj osnovi može pomoći u ublažavanju reumatoidnog artritisa (RA) smanjivanjem otoka zglobova i boli. Reumatoidni artritis je bolest autoimunog porijekla koja pogađa 1 od 100 osoba. Genetska predispozicija i način života sudjeluju u njegovoj etiologiji. Potonje uključuje čimbenike poput infekcija, prehrane i mikrobioma crijeva.

Izgleda da upotreba antibiotika može povećati rizik od razvoja reumatoidnog artritisa, i to čak za 60 posto, ukazuje nova studija. Također, valja spomenuti, da su infekcije gornjih dišnih puteva liječene antibioticima bile više povezane sa slučajevima reumatoidnog artritisa.

Kombinacija metotreksata i biološke terapije dovodi do manje aktivnosti bolesti i veće stope remisije u pacijenata s reumatoidnim artritisom u ranoj fazi bolesti, ukazuje nova studija.

Izgleda da su atopijske bolesti i autoimuni artritis neovisno povezani s funkcionalnom dispepsijom (FD) i sindromom iritabilnog crijeva (IBS), ukazuju rezultati studije provedene u Australiji. 

Sukladno rezultatima nove studije, izgleda da se u pacijenata s psorijatičnim artritisom treba pažljivo procijeniti njihov kardiovaskularni rizik. Naime, u pacijenata s psorijatičnim artritisom uočena je veća učestalost hipertenzije, dijabetesa i pretilosti.

U redovnoj proceduri na važeće liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvršteno je 8 novih lijekova, od toga 7 na Osnovnu listu lijekova: lijek evolokumab za liječenje hiperkolesterolemije; kombinacija sofosbuvir + velpatasvir + voksilaprevir za liječenje kroničnog hepatitisa C; lijek vandetanib, za liječenje karcinoma štitnjače; lijek ekulizumab za lječenje atipičnog hemolitičkog uremijskog sindroma (aHUS) i za liječenje paroksizmalne noćne hemoglobinurije (PNH); lijek guselkumab za liječenje psorijaze; lijek benralizumab za liječenje teške astme te lijek deferasiroks za liječenje preopterećenja željezom.