Važno je napomenuti kako se jednom dijagnosticirano suho oko ne može trajno izliječiti. Ipak, postoje brojni postupci koji mogu značajno umanjiti težinu i učestalost smetnji te spriječiti nastanak komplikacija. U prvom redu treba utjecati na okolinu na način da se, koliko je moguće, izbjegavaju ili modificiraju (ovlaživači) prostori sa suhim zrakom, pri radu za računalom zaslon postavi 10 do 20° ispod razine očiju uz svjesno povećanje broja treptaja, izbjegava vjetar i hladnoća te oči zaštite dioptrijskim ili sunčanim naočalama s većim i zavijenim okvirom.
Liječenje se može podijeliti u dvije osnovne skupine s obzirom na tip suhog oka, pri čemu treba uzeti u obzir da se navedena dva tipa mogu i preklapati.
Liječenje hiposekrecijskog tipa suhog oka:
umjetne suze u obliku kapi ili gelova za nadoknadu vodene komponentne suznog filma. Ukoliko je umjetne suze potrebno kapati više od 4 do 6x puta dnevno svakako treba koristiti umjetne suze bez konzervansa
privremeno zatvaranje odvodnih kanala posebnim čepićima (eng. Punctal plugs)
Liječenje evaporativnog tipa suhog oka (disfunkcija Meibomovih žlijezda):
primjena čistih toplih obloga (vlažnih ili suhih, oko 40°C) tijekom 5 minuta 1-3x dnevno kako bi se rastopio zgusnuti sekret u Meibomovim žlijezdama
masaža vjeđa prstima u smjeru ruba. Prema preporuci liječnika rub vjeđa možete masirati i vatiranim štapićem namočenim u čistu voda ili fiziološku otopinu, razblaženu otopinu "baby" šampona, propisane antibiotske kapi ili preparate čajevca
umjetne suze koje stabiliziraju suzni film
učestalije treptanje tijekom vožnje ili rada za računalom
vitamin A i omega-3 masne kiseline (hrana i dodaci prehrani)
antibiotske masti i kapi propisane od strane liječnika (izbjegavati kortikosteroidne preparate!)
Liječenje težih oblika suhog oka treba provoditi pod strogim stručnim nadzorom. Ono uključuje terapijske kontaktne leće, aplikaciju ciklosporina A u kapima, primjenu autolognog seruma, vlažne komorice, kirurško zatvaranje odvodnih suznih kanala ili vjeđa te druge postupke.
Ljudi koji provode previše vremena pred ekranima mogu razviti sindrom suhog oka, zamagljen vid, suzenje očiju ili glavobolju, upozorava American Academy of Ophthalmology (AAO). To se dešava zato što ljudi manje trepću dok gledaju u ekrane.
19.11.2022. 23:5518.11.2022. 15:32
| Annals of Medicine | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Prema rezultatima analize 11 studija u koje je bilo uključeno oko 3,6 milijuna ispitanika, izgleda da glavobolje mogu povećati rizik od razvoja sindroma suhog oka. Među tipovima glavobolja, migrena, tenzijske glavobolje i glavobolje u serijama (klaster glavobolje) povezane su s većim rizikom za sindrom suhog oka.