Alergije oka

Svaka treća osoba u razvijenim zemljama ima simptome alergija, pri čemu su oči zahvaćene kod 75 posto osoba sa simptomima alergije.

Danas najčešća očna alergija je sezonski konjunktivitis (upala spojnice) koji se pojavljuje u sklopu sezonskog rinokonjuktivitisa, poznatijeg pod nazivom peludna groznica. Za peludnu groznicu karakteristični su: 

• svrbež i blaže crvenilo očiju, nosa ili grla
• curenje iz nosa, kihanje i kašljanje
• povremeno su mogući slabost i umor te glavobolje zbog otekline sluznice sinusa

Sezonski alergijski konjuktivitis najčešće nije opasan po oči, no svrbež, natečenost i suzenje mogu značajno narušiti kvalitetu života. Nešto su lakši simptomi kod takozvanog cjelogodišnjeg alergijskog konjunktivitisa čiji intenzitet raste početkom vlažne sezone na jesen kad je veća izloženost grinjama i sporama gljiva.

Druge manje česte očne alergije mogu biti značajno opasnije pa i ugroziti prednji prozirni dio oka - rožnicu. U ovu skupinu spadaju takozvani vernalni keratokonjunktivitis kod mlađih dječaka, atopijski keratokonjunktivitis kod osoba s neurodermitisom te, nešto manje opasni, konjunktivitis velikih papila koji je čest kod nositelja kontaktnih leća. Ukoliko nosite kontaktne leće i svakodnevno osjećate smetnje nekoliko sati nakon stavljanja leća u oko svakako to napomenite tijekom redovite kontrole. Uz probleme sa suznim filmom, ova kronična alergijska reakcija na materijal ili otopine za čuvanje kontaktnih leća čest je uzrok problema u njihovom nošenju.

Od svih alergijskih reakcija u području oka, najveći strah izaziva akutni alergijski edem vjeđa i spojnica s izrazito natečenim vjeđama što često onemogućuje otvaranje oka. Iako za mnoge zastrašujući, ovaj oblik alergija u najvećem broju slučajeva prođe bez ikakvih posljedica. Oprez je nužan zbog mogućnosti da alergijska reakcija zahvati dišne puteve pri čemu može doći i do gušenja. Dodatni razlog za odlazak oftalmologu je i mogućnost da se alergijska oteklina zamijeni sa celulitisom očnih duplji. Celulitis je karakteriziran tvrdom, bolnom i crvenom kožom vjeđa i može biti opasan po život, posebice kod osoba sa slabijim imunitetom.

Liječenje i sprječavanje očnih alergija

Najbolji način liječenja je izbjegavanje dodira s alergenima. Kako to najčešće nije moguće, u donjoj tablici možete naći savjete kako se ponašati u vrijeme veće izloženosti najčešćim alergenima poput peludi, grinja, životinjske dlake i sličnim. Ukoliko navedeni savjeti ne pomognu, javite se oftalmologu kako bi vam propisao odgovarajuće lijekove.

"

SEZONSKE ALERGIJE OČIJU - PRAKTIČNI SAVJETI

Izbjegavajte alergene

Za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku, što manje otvarajte prozore na kući ili u autu, smanjite izlaske rano ujutro (najviše peludi otpušta se oko 5 sati ujutro) kao i tijekom sunčanih i vjetrovitih dana u vrijeme cvijetanja. Također možete uključiti klima uređaje, jer noviji uređaji u pravilu imaju mikrofiltere koji zadržavaju dio peludi.

Pri povratku kući skinite odjeću koju ste nosili izvan kuće i isperite kosu pod tušem. Osobama koje boluju od peludne groznice može pomoći i redovito ispiranje nosa fiziološkom otopinom te kapanje umjetnih suza bez konzervansa u oči.

Ukoliko ste alergični na životinjsku dlaku, grinje i spore gljiva uklonite tepihe, zavjese i posteljinu punjenu perjem iz soba, češće usisavajte (usisavači s mikrofilterima ili vodom) te ne puštajte kućne ljubimce u spavaću sobu. Po potrebi nabavite uređaje za smanjenje vlage u zraku te pročistače zraka.

Izbjegavajte mirisne osvježivače prostora i mirisne svijeće. Nova istraživanja pokazala su da pogoršavaju simptome alergijskih reakcija.

Ne trljajte oči

Bolje ukapajte umjetne suze bez konzervansa i stavite hladne obloge na oči i kako bi smanjili upalu i koncentraciju alergena u očima. Izbjegavajte obloge od kamilice, meda i sličnih proizvoda!

Ukoliko se svrbež, oteklina i drugi simptomi alergija pogoršavaju obavezno posjetite liječnika. Ne kapajte kortikosteroidne ili druge protuupalne lijekove bez nadzora liječnika jer isti mogu biti štetni po zdravlje!

"

Osobe koje duže vrijeme imaju probleme s alergijama već su upoznate s antihistaminskim lijekovima. Najčešće se propisuju loratadin (Belodin, Claritine, Flonidan, Rinolan, Contral), feksofenadin (Telfast), cetirizin (Letizen), levocetirizin (Xyzal) i dezloratadin (Aerius). Glavni nedostatak tableta s antihistaminicima njihov je nepovoljni učinak na suzni film oka, zbog čega se propisuju uglavnom kod izraženih simptoma alergijske hunjavice. Kod izraženijih simptoma mogu pomoći intranazalni dekongenstivi ili kortikosteroidi u obliku sprejeva za nos te kod određenih osoba hiposenzibilizacija.

Kapi za oči - bez liječničkog recepta

Za osobe kod kojih prevladavaju očni simptomi najčešće se propisuju lijekovi u obliku kapi za oči. Bez liječničkog recepta mogu se nabaviti umjetne suze bez konzervansa s natrijevim hijaluronatom (Moisture drops UNIDOSE), s hijaluronatom i deksapantenolom (Bepanthol), kao i umjetne suze s konzervansima koji se razlažu na dnevnom svjetlu (Refresh-Contacts, Blink). Osim što vlaže oko, umjetne suze pomažu i u ispiranju alergena s površine oka.

Postoje i takozvane vazokonstrikcijske kapi koje djeluju na smanjenje crvenila oka, poput kapi s tetrizolinkloridom sa ili bez konzervansa (Visine Classic i Visine Pure Tears). Nažalost, nakon duljeg korištenja vazokonstrikcijskih kapi javlja se tolerancija i potreba za sve češćim kapanjem ovih kapi.

Kapi za oči - na liječnički recept

Stabilizatori mastocita lodoksamid (Alomide), kromolin (Cromolom), nedokromil (Alocril) i pemirolast (Alamast) djeluju na početku ciklusa alergijske reakcije i sprječavaju ranu i kasnu fazu alergijskog odgovora. Imaju vrlo malo nuspojava i jedini nedostatak im je vrlo postupan učinak zbog čega je važno ove kapi početi kapati prije izraženih simpotma alergijskog konjunktivitisa.

Antihistaminici smanjuju djelovanje histamina, glavne molekule koja izaziva osjećaj svrbeža, crvenila i otekline spojnica oka. U ovu skupinu kapi spadaju levokobastin (Livostin), azelastin (Optivar), ketotifen (Zaditor), emadastin (Emadine) i drugi. Glavni im je nedostatak učinak od svega nekoliko sati. Za razliku od stabilizatora mastocita, djelovanje ovih kapi počinje u roku od nekoliko minuta nakon kapanja.

Kapi s višestrukim učinkom zapravo su kombinacija postojećih kapi. Najvažniji predstavnik kombiniranih kapi u današnje vrijeme je olopatadin (Opatanol, Patanol, Pataday) koji je jedan od trenutno najčešće propisivanih lijekova protiv očnih alergija u zapadnim zemljama. Razlog tome je kombinacija učinka antihistaminika i stabilizatora mastocita zbog čega povoljan učinak nastaje ranije i traje duže. Pritom je podnošljivost jednako dobra kao i kod zasebnih kapi, a nuspojave iznimno rijetke.

U protuupalne kapi ubrajamo dvije vrste lijekova: kortikosteroide i nesteroidne protuupalne lijekove (eng. nonsteroidal anti-inflammatory drugs, NSAID).

Kortikosteroidne kapi imaju iznimno jak učinak no mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija, poput povišenja očnog tlaka, očnih infekcija i očne mrene, ukoliko se kapaju duže vrijeme i bez nadzora oftalmologa. Zbog toga se ove kapi propisuju samo kod težih oblika alergijskog konjunktivitisa ili kratkotrajno prije prelaska na druge kapi s manje nuspojava. Najčešće se propisuju kapi i masti s deksametazonom (Maxidex, Spersadex) te kapi s nešto blažim fluorometolonom (Efflumidex, FML, Fluoropos) i loteprednolom (Alrex, Lotemax).

Nesteroidne protuupalne kapi osim protuupalnog učinka utječu i na živčane zavšetke u spojnici oka čime smanjuju osjećaj svrbeža. Predstavnici ove skupine lijekova su diklofenak (Voltaren), ketorolak (Acular, Acuvail) i suprofen (Profenal). Zbog brojnih nuspojava, i kod ovih kapi se preporučuje kapanje u kraćem vremenskom razdoblju pod nadzorom oftalmologa.