Izgleda da su dva purina, kofein i urat, povezani sa smanjenim rizikom od Parkinsonove bolesti, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da su niže razine konzumacije kofeina i niže razine urata u krvi povezane s većim rizikom od Parkinsonove bolesti.
Nova studija koju su proveli američki znanstvenici s La Jolla Institute for Immunology (LJI) pokazala je da je Parkinsonova bolest dijelom autoimuna bolest. Jednako tako, pokazalo se da se znakovi autoimunosti mogu pojaviti kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću godinama prije njihove službene dijagnoze.
Belgijski znanstvenici otkril su novi gen koji je povezan s rizikom od Parkinsonove bolesti. Naime, oni su otkrili da mutacije u genu ATP10B rezultiraju gubitkom ATP10B proteina te da je ATP10B prijenosnik glukozilceramida, lipida koji ima središnju ulogu u Parkinsonovoj bolesti.
Suradnja između znanstvenika sa Rutgers University i Scripps Research dovela je do otkrića male molekule koja može usporiti ili zaustaviti napredovanje Parkinsonove bolesti. Inače, u svijetu više od 10 milijuna ljudi boluje od Parkinsonove bolesti.
Ljudi koji su razvili Parkinsonovu bolest prije 50. godine života možda su rođeni s oštećenim stanicama mozga koje su desetljećima bile neotkrivene, ukazuje nova studija.
Život u blizini glavnih prometnica ili autocesta povezan je s većom učestalošću demencija, Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti i multiple skleroze, ukazuje analiza podataka od 678.000 ljudi.
Izgleda da uobičajena bakterija crijeva koja doprinosi zdravlju probavnog sustava može usporiti, pa čak i preokrenuti, stvaranje alfa-sinukleina, proteina koji je povezan s Parkinsonovom bolesti, ukazuje nova studija.
Rezultati nove studije ukazuju da je češća uporaba oralnih antibiotika povezana s povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti. Najveća povezanost uočena je kod primjene antibiotika širokog spektra te antibiotika koji djeluju na anaerobne bakterije.
Prema rezultatima nove studije, ponašanje imunoloških stanica u krvi toliko je različito kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću da bi primjena terapije koja može regulirati imunološki sustav mogla zaustaviti propadanje mozga.
Laboratorijsko istraživanje provedeno na štakorima pružilo je dokaze da Parkinsonova bolest migrira iz crijeva u mozak i srce. Inače, za Parkinsonovu bolest karakteristično je sporo propadanje mozga usljed nakupljanja proteina alfa-sinukleina i naknadnog oštećenja živčanih stanica.
