Zaklada "Hrvatska kuća srca" u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo grada Zagreba u sklopu akcije "Oživi me" postavila je automatske vanjske defibrilatore (AVD uređaje) u Gradskoj skupštini na Gornjem gradu te u Gradskoj upravi grada Zagreba. Projekt prevencije iznenadne srčane smrti primjenom automatskih vanjskih defibrilatora (AVD) na području grada Zagreba traje već niz godina s ciljem osiguravanja što većeg broja AVD uređaja na različitim lokacijama u gradu.

Prema mišljenju američkih neurologa, hlađenje tijela može smanjiti rizik od oštećenja mozga u pacijenata koji su u komi usljed srčanog zastoja. Nove smjernice American Academy of Neurology preporučuju da obitelji spomenutih pacijenata pitaju liječnike jesu li njihovi najmiliji kvalificirani za hlađenje tijela.

Prema rezultatima danskog istraživanja, primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) povezana je s 31 posto većim rizikom od zastoja srčanog rada (srčanog aresta). Lijek diklofenak je povezan s 50 posto većim rizikom od srčanog zastoja, a ibuprofen s 31 posto većim rizikom.

Povodom Europskog dana pokretanja srca, Zaklada "Hrvatska kuća srca", Hrvatsko kardiološko društvo i Udruga studenata StEPP organiziraju danas prvu u nizu edukativnu radionicu za građane na kojoj će prijavljeni moći naučiti kako oživiti čovjeka. Radionica će se odvijati u prostorima Zaklade Ilica 5/II  (prolaz Oktogon), Zagreb.

Hrvatsko društvo za reanimatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora (engl. Croatian Resuscitation Council - CroRC) već četvrtu godinu za redom obilježava 16. listopada kao "Europski dan oživljavanja srca". Moto ovogodišnje akcije koja se odvija u više od 20 europskih zemalja jest "Djeca spašavaju živote". Inače, ova akcija ima i službenu potporu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Osobe koje imaju povišenu razinu hormona štitnjače u krvi, izložene su većem riziku od iznenadne srčane smrti, čak i ako razina hormona štitnjače nije jako povišena, ukazuje nova nizozemska studija. Inače, iznenadna srčana smrt predstavlja trenutni gubitka srčane funkcije usljed poremećaja na električnom sustavu srca.

Prema rezultatima nove studije, muškarci su izloženi značajno većem riziku od zastoja srčanog rada nego žene. Naime, pokazalo se da jedan od devet muškaraca doživi srčani zastoj (srčani arest) prije 70. godine života, dok u žena samo jedna od trideset žena doživi srčani zastoj.

Britanski znanstvenici su razvili novi genetski test pomoću kojega se može lakše dijagnosticirati hipertrofična kardiomiopatija, prirođeni ili stečeni poremećaj obilježen značajnom hipertrofijom ventrikula uz dijastoličku disfunkciju, ali bez povećanog zaopterećenja (npr. valvularna aortna stenoza, koarktacija aorte, sistemska hipertenzija).

Izgleda da iznenadni zastoj srca i nije baš tako iznenadan, naime polovica pacijenata sa iznenadnim zastojem srca imalo je upozoravajuće znakove da nešto nije u redu sa njihovim srcem mjesec dana prije srčanog zastoja, ukazuje nova studija.

Većina odraslih osoba koje su preživjele zastoj srca van bolnice nema znatnijih oštećenje mozga, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da od 12 posto preživjelih, njih gotovo 84 posto nije imalo značajna oštećenja mozga. Preživjeli su imali ili normalnu funkciju mozga ili blage poteškoće, koje ih nisu spriječavale da žive sami, te da rade. Oko 90 posto preživjelih bili su oživljeni unutar 35 minuta od srčanog zastoja.