Prema rezultatima istraživanja provedenog u SAD-u učestalost velikog depresivnog poremećaja u mladih djevojaka značajno se povećava tijekom razdoblja adolescencije.
Zahvaljujući sofisticiranim snimkama mozga kanadski znanstvenici su uočili da žene s poslijeporođajnom depresijom imaju povišene razine glutamata u prefrontalnom korteksu. Glutamat je glavni neurotransmiter brze ekscitacije koji ima važnu ulogu u procesima pamćenja i učenja.
Zna se da je nedostatak vitamina D povezan s nizom bolesti i stanja, od srčane bolesti i dijabetesa do određenih vrsta karcinoma, a izgleda da se tom popisu može pridodati i depresija.
Britansko istraživanje provedeno na 68.652 odrasle osobe pokazalo je da su osobe koje pate od anksioznosti, depresije, nesanice ili nekog drugog oblika psihološkog distresa, izložene većem riziku od smrti zbog moždanog udara.
Nova studija provedena na više od 1.000 ispitanika pokazala je da su depresivne osobe izložene većem riziku od razvoja bolesti perifernih arterija, poznatijom pod nazivom periferna vaskularna bolest, a karakterizira ju ateroskleroza donjih ekstremiteta, koja uzrokuje njihovu ishemiju.
Osnovna lista lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) povećana je za 143 nova lijeka u 312 oblika, među kojima je 17 inovativnih. Među inovativnim lijekovima koji su došli na Osnovnu listu lijekova su lijekovi za liječenje - plućne hipertenzije, multiple skleroze, raka štitnjače, gljivičnih infekcija i kroničnog virusnog hepatitisa.
Analiza 8 studija koje su uključivale 341 ispitanika pokazala je da bi hodanje moglo imati bitnu ulogu u borbi protiv depresije. Inače neke prethodne studije pokazale su da intenzivno vježbanje može ublažiti simptome depresije, no učinak manje napornih aktivnosti na ublažavanje depresije bio je nepoznat.
Istraživanje provedeno na 1.450 bolesnika koji su doživjeli ishemijski moždani udar i 397 bolesnika s tranzitornim ishemijskim atakama (TIA) - "mini moždanim udarom", pokazalo je da iako je depresija česta u osoba koje su preživjele moždani udar, ona je ipak prečesto neprepoznata i neliječena.
Kanadska studija provedena na više od 13.000 žena pokazala je da su žene, koje tijekom trudnoće uzimaju antidepresive iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SIPPS), izložene većem riziku od razvoja preeklampsije.
Studija provedena u Nizozemskoj na 1.234 bolesnika kojima je postavljen koronarni stent zbog bolesti koronarnih arterija, pokazala je da bolesnici koji imaju i depresiju su izloženi 1,5 puta većem riziku od smrti.
