Stres i pretilost potiču rani razvoj raka gušterače
Nova studija koju su vodili američki znanstvenici s UCLA-e sugerira da kronični stres i nezdrava prehrana mogu zajedno potaknuti rani razvoj raka gušterače, što baca novo svjetlo na to kako čimbenici načina života doprinose jednoj od najsmrtonosnijih malignih bolesti.
U pretkliničkim modelima znanstvenici su identificirali ključni molekularni mehanizam kojim stres i pretilost pokreću promjene u stanicama gušterače koje mogu dovesti do raka. Točnije, otkriveno je da neurotransmiteri povezani sa stresom i hormoni povezani s pretilošću aktiviraju protein nazvan CREB, koji je povezan s rastom stanica raka, kroz različite biološke putove. Hormoni stresa aktiviraju β-adrenergički receptor/PKA put, dok signali povezani s pretilošću uglavnom koriste PKD put. Ovo sugerira da i stres i pretilost mogu potaknuti rast raka gušterače kroz slične mehanizme.
U pokusima s miševima, prehrana bogata mastima dovela je do rasta prekanceroznih lezija gušterače. Međutim, kada su miševi također doživjeli stres socijalne izolacije, razvili su još naprednije lezije.
Studija je također otkrila da je društvena izolacija imala jači utjecaj na razvoj raka kod ženki miševa u usporedbi s mužjacima miševa. Znanstvenici pretpostavljaju da biološki odgovor žena na stres, vjerojatno pod utjecajem estrogena i povećane aktivnosti β-adrenergičkih receptora, može učiniti žene osjetljivijima na rizike od raka povezanih sa stresom.
Rezultati sugeriraju da hormoni stresa i hormoni povezani s pretilošću aktiviraju ključne puteve koji potiču rak, potencijalno ubrzavajući nastanak raka gušterače. Jedno od mogućih rješenja, predlažu znanstvenici, je istraživanje upotrebe postojećih lijekova za smanjenje ovog rizika. Budući da β-adrenergički receptori igraju ključnu ulogu u rastu raka povezanog sa stresom, često korišteni beta-blokatori, koji su lijekovi koji se propisuju za visoki krvni tlak, mogli bi se prenamijeniti kako bi pomogli ublažiti te učinke.
