Antidepresiv fluoksetin predložen je kao sredstvo za poboljšanje oporavka mozga nakon akutnog moždanog udara, međutim, velika randomizirana studija provedena u 35 švedskih bolnica pokazala je da lijek nema takav učinak.
Intenzivni problemi s disanjem možda su najčešće prijavljena značajka COVID-19, no novo istraživanje upozorava da novi koronavirus SARS-CoV-2 također može utjecati i na mozak. Naime, COVID-19 može izazvati ozbiljno oštećenje živaca, moždani udar, upalu mozga pa čak i delirij.
Poznato je da gripa i COVID-19 mogu povećati rizik od razvoja moždanog udara, no najnoviji podaci ukazuju da su izgledi od moždanog udara osam puta veći u oboljelih od COVID-19 nego u oboljelih od gripe.
Izgleda da je COVID-19 značajno povezan s akutnim ishemijskim moždanim udarom te bi oboljele od COVID-19 trebalo pomnije pratiti i za moždani udar, ukazuje nova studija.
Multipla skleroza može uzrokovati slabost, bol, umor i probleme s vidom. No, prema novoj britanskoj studiji, izgleda da ona povećava i rizik od srčane bolesti i moždanog udara.
Rezultati istraživanja provedenog u Švedskoj pokazali su da prekomjerno konzumiranje alkohola može udvostručiti rizik od periferne arterijske bolesti te povećati rizik od moždanog udara za 27 posto. Jednako tako, pokazalo se da postoji veza između prekomjernog konzumiranja alkohola i koronarne arterijske bolesti, fibrilacije atrija, aneurizme aorte i hipertenzije.
Poznato je da su starije odrasle osobe i osobe s kroničnim bolestima izložene većem riziku od razvoja teškog oblika COVID-19. Također, činilo se da mlađe osobe imaju većinom blaži oblik bolest, no liječnici upozoravaju da infekcija sa novim koronavirusom SARS-CoV-2 može u osoba u dobi od 30 do 40 godina izazvati iznenadne moždane udare.
Prema rezultatima studije provedene u Kini, moždani udar, promijenjena svijest i druga neurološka stanja, relativno su česta kod težih slučajeva COVID-19. Naime, otkriveno je da 36,4 posto COVID-19 pacijenata imalo neurološke simptome.
Konzumiranje namirnica koje su bogate vitaminom D može imati zaštitne učinke po srce, ukazuje nova studija. Najviše vitamina D nalazimo u ribljem ulju i ribljem mesu, zatim mlijeku i mliječnim proizvodima, obogaćenim žitaricama, žutanjku, kvascu i jetri.
Žene srednje životne dobi mogu usvajanjem zdravih životnih navika značajno smanjiti svoj rizik od moždanog udara, ukazuje nova studija koja je pratila zdravlje više od 60.000 žena. Naime, ključno je da se prestane pušiti, redovito vježba, održava zdravu tjelesnu težinu te da se zdravo hrani.
