|
korisničko ime 4567
|
17.11.2021. 09:40
Bok!
Imam problem s nasiljem u obitelji. Naime, moj otac pati od PTSPa i "liječi" ga alkoholom. Tako je otkada znam za sebe, ali problem je što više ne ide na posao (trebao bi ići u mirovinu) i kako sada više nema nikakve druge zanimacije u životu počinje sve više piti. Došlo je do stupnja gdje živimo u strahu (ja, brat i mama) od fizičkog nasilja jer njemu je svaki dan sve gore i sve češće prijeti mami (ona je oduvijek bila njegova glavna žrtva, ja i brat smo rijetko mete). Mama mi je napomenula da bi ga ona rado prijavila policiji kada bi bila sigurna da će oni zapravo nešto učiniti, odnosno, da ga neće samo zatvoriti na 24h pa ga opet pustiti jer nakon toga bi postao još gori. Zanima me koja bi trebala biti procedura ako ga prijavimo s obzirom na to da on nikada do sada nije bio fizički nasilan. Bi li ga policija zaista samo zadržala na jedan dan pa ga pustila? Trebamo li se samo odmaknuti od njega bez podizanja prijave? Molim vas da mi date savjet što učiniti u ovoj situaciji. Unaprijed vam hvala na odgovoru.
Pozdrav!
A.
|
|
Savjetodavna linija, za djecu
|
22.11.2021. 21:20
Dragi/a prijatelju/ce Hrabrog telefona,
hvala ti što si iskazao/la povjerenje Hrabrom telefonu i odlučio/la s nama podijeliti svoje brige. Želim te pohvaliti na hrabrosti koja je potrebna da se potraži pomoć!
U svom upitu si napisao/la da tvoj otac ima posttraumatski stresni poremećaj, u mirovini je i zbog svojih teškoća često konzumira alkohol. Navodiš kako je oduvijek bio takav, ali se sada stanje pogoršava. Tvoja mama, brat i ti se sve više bojite fizičkog nasilja od njega jer često prijeti mami te kažeš da je prema njoj češće nasilan nego prema tebi i bratu. Iz upita sam saznala i da ste ti i tvoja obitelj razmišljali o pozivanju policije, ali se bojite da policija neće reagirati kako biste htjeli i da će tvoj otac nakon toga biti još gori nego što je sada.
Iz tvog sam upita stekla dojam da se osjećaš zabrinuto za svoju sigurnost i sigurnost obitelji. Čini mi se da se osjećaš uplašeno zbog ponašanja svog oca, ali i zbunjeno oko toga što bi tvoja obitelj mogla napraviti kako biste bili sigurni da niste u opasnosti. Vjerujem da ti je teško nalaziti se u takvim uvjetima gdje se brineš za svoju sigurnost.
Obitelj je okruženje u kojem bi se svako dijete trebalo osjećati sigurno i zaštićeno. U nekim obiteljima se nažalost događa da jedan roditelj povrjeđuje, zastrašuje, prijeti, kontrolira ili udara drugog roditelja ili djecu. Takva ponašanja nazivamo nasilnim ponašanjima, a kada se događaju u obitelji pričamo o obiteljskom nasilju. Obiteljsko nasilje ostavlja negativne posljedice na sve članove obitelji, pogotovo na djecu. Djeca se u nasilnim obiteljima često osjećaju nervozno, krivo, sram ih je podijeliti s nekim svoje brige, imaju teškoće sa spavanjem, nerado se druže s prijateljima te mogu osjećati strah, ljutnju, tugu i krivnju. Važno je naglasiti da djeca nikada nisu kriva za nasilje u obitelji i da nijedna osoba ne zaslužuje doživljavati nasilje. Svaki oblik nasilja potrebno je što prije zaustaviti te je važno da u tome ti i tvoja obitelj dobijete podršku osoba koje vam mogu pomoći.
Vjerujem da te brine i rastužuje što i tvoja mama doživljava nasilje te da je imaš potrebu zaštititi. Međutim, važno mi je da znaš da nijedno dijete ne bi trebalo biti odgovorno za rješavanje problema odraslih, pa tako ni za zaustavljanje obiteljskog nasilja. Ponašanja i teškoće koje opisuješ u upitu (nasilje, PTSP i prekomjerna konzumacija alkohola) su brige odraslih osoba od kojih bi djeca trebala biti zaštićena. Odgovornost je odraslih osoba zaštititi dijete te zaustaviti nasilje kojem je dijete izloženo. Ipak, kako je tvoja mama i sama izložena nasilju, važno je da i ona dobije podršku drugih odraslih osoba koje joj mogu pomoći u poduzimanju potrebnih koraka kako biste ti i tvoj brat te ona bili zaštićeni. Pitam se jesi li se do sada povjerio/la o ovome nekoj drugoj odrasloj osobi u svom okruženju, poput drugih članova obitelji ili nekoga u školi. Važno je da odrasli ljudi znaju kad se događaju ovakve situacije kako bi se mogli pobrinuti za djecu.
Nasilje u obitelji je važno prijaviti kako bi se to ponašanje zaustavilo te djeca bila sigurna i zaštićena. U svom upitu si napisao/la kako ste ti i tvoja obitelj razmišljali o pozivanju policije, ali se bojite da oni neće učiniti dovoljno i strah vas je reakcije oca na prijavu. Puno ljudi se boji prijaviti nasilje zbog brige da to neće ništa promijeniti i straha od reakcije nasilnika nakon prijave. Međutim, važno je zapamtiti da je policija tu kako bi pomogla i spriječila nasilje. Kada se pozove, policija je dužna doći i prikupiti podatke o nasilju te, u slučaju da tako procijene, privesti i zadržati počinitelja. Nakon toga se odlučuje kako se najbolje može zaštititi obitelj da se nasilje ne ponovi. Kada se radi o obiteljskom nasilju, osim policije uključuje se i Centar za socijalnu skrb. O nasilju se može Centar izravno obavijestiti, a može ga uključiti i policija nakon prijave. Nakon obavještavanja Centra za socijalnu skrb na teren izlazi socijalni radnik koji upoznaje obitelj i situaciju u kojoj se obitelj nalazi te dalje pomaže i savjetuje obitelj kako bi bila sigurna.
Prijaviti nasilje nikada nije jednostavno te vjerujem da ti se u vezi prijave mogu pojaviti emocije poput straha i zabrinutosti. Želim da znaš da su nadležne institucije tu da pomognu u ovakvim slučajevima i da nisi sam/a u ovome. Kao što sam već napisala, odgovornost za ovakve probleme nikada ne bi trebala biti na djetetu. Važno mi je da svakako popričaš o ovome s drugim odraslim osobama od povjerenja, prije svega s majkom, a onda i s nekim drugim kome vjeruješ.
Za kraj te još jednom želim pohvaliti na hrabrosti i traženju pomoći! Želim da znaš da je Hrabri telefon uvijek tu za tebe. Možeš nam se ponovo javiti ovim putem, na liniju za djecu na broj 116 111 svakim radnim danom od 9 do 20 sati ili na chat na stranici Hrabrog telefona svakim radnim danom od 15 do 19 sati.
Puno toplih pozdrava šalje ti,
tvoj Hrabri telefon
|
