Dječja psihologija


Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 432 | Broj poruka: 1419

anonymous

Hana Hrpka, prof. psih.

Hrabri telefon
Zagreb, Draškovićeva 72


Problematično ponašanje dvanaestogodišnjaka


Morate biti prijavljeni kako bi imali pristup forumu. Prijaviti se možete na sljedeći način: ovdje

Autor Poruka

afilipov

08.12.2011. 10:40

Poštovani,
Imam dvanaestogodišnjeg dječaka. Do sada je bio dobar, pristojan i odličan u školi. Zadnja dva tjedna je nemoguć, postao je bezobrazan, stalno je svadljiv i razdražen. Odbija pisati zadaće jer ih "ni drugi ne pišu i to njemu ne treba u životu". Ne želi učiti jer ni drugi ne uče pa kaj onda. "Ja ga maltretiram jer zahtjevam da piše zadaće i kontroliram ga, a nijedna druga mama to ne radi" - to su sve njegove riječi.
Ja sam potpuno shrvana, već dva tjedna pokušavam razgovarati s njim, probala sam i sa zabranama i kažnjavanjem ali ništa ne pomaže. On se i dalje isto ponaša.
Ne znam da li ga netko u razredu zeza jer ima dobre ocjene pa se on zbog toga osjeća loše ili je sve to samo pubertet, ali htjela bih mu pomoći da to prebrodi.

Molim Vas za savjet

Hana Hrpka, prof. psih.

14.12.2011. 19:00

Draga mama,
Zahvaljujem Vam što ste se obratili ovim putem za savjet.
Iz vaših riječi vidim da ste doista zabrinuti, ali moram vam reći da mi je drago što, prije svega, primjećujete promjene na svome djetetu, pokušavate ga shvatiti i tražite pomoć.
Vjerujem da vam nije lako nositi se s njegovim ponašanjem i optužbama, posebno zato jer su se promjene, koliko sam shvatila, dogodile prilično naglo. Dječak je bio odličan učenik, a sada odbija izvršavati svoje školske obveze. To vas, vjerujem, kao i svakog roditelja plaši, jer se brinete za njegovo obrazovanje i budućnost. Kažete da vas optužuje da ga kontrolirate i maltretirate i da ne želi razgovarati te sumnjate da je uzrok toga zezanje djece iz razreda ili pubertet.
Moguće je da da je vaš dječak u ovom osjetljivom razdoblju praćenom ne samo promjenama na tijelu, već i promjenama u raspoloženju, sukobima s okolinom, ispitivanjem granica, buntovništvom. Dijete u ovom periodu postiže neovisnost i samostalnost te se suprotstavlja odraslima i njihovim zahtjevima dok vršnjaci i njihovo mišljenje postaju sve važniji.
Predlažem vam da ponovno pokušate razgovarati sa sinom. Pitajte sina kako se osjeća i događa li se možda nešto u školi o čemu želi razgovarati. Trudite se biti strpljivi, dajte mu vremena da iznese ono što želi reći, pokušajte ga ne prekidati. Važno je ne nametati mu svoje mišljenje, već se pokušati „staviti u njegovu kožu“. Možda bi bilo dobro da probate biti što fleksibilniji i da poslušate njegove razloge čak i ako vam se čine neprimjerenima. Probajte što manje govoriti i dijeliti savjete, a više slušati. Bilo bi dobro kada bi se potrudili pokazati mu da vam je stalo do njegovog mišljenja i pohvalite ga svaki put kad napravi nešto dobro. Ne skrivajte svoje osjećaje, možete mu slobodno reći kako se i vi osjećate.
U komunikaciji možete koristiti ja- poruke. Svakodnevno koristimo ti- poruke koje često mogu izgledati kao napad dok ja- poruke pokazuju kako se osjećamo zbog određenog ponašanja. Možete reći sinu npr. Ja se osjećam loše kada odbijaš učiti. Dakle, tu ste opisali svoje osjećaje u odnosu na njegovo ponašanje (ja+ opis vaših osjećaja+opis djetetovog ponašanja). Bitno je da Vaši osjećaji opisuju njegovo neprimjereno ponašanje, a ne njega kao osobu ili njegove osobine.
Također, kažete da kazne ne funkcioniraju. Preporuka stručnjaka je da 'kazna' bude u obliku oduzimanja privilegija. Što znači da kada sin pokaže neprimjereno ponašanje ostaje bez neke privilegije koja je njemu bitna. Možete se čak s njim dogovoriti što bi to bilo, npr. sat vremena manje igranja na računalu ili igre s djecom. Kazna također mora biti primjerena njegovoj dobi, ali i Vama na način da će te je se moći pridržavati, a ne popustiti jer Vam je žao. Tu dolazimo do bitnog dijela, a to je taj da discipliniranje mora biti dosljedno, što znači da kazna mora nastupiti svaki put nakon određenog neprimjerenog ponašanja. U suprotnom, dijete je zbunjeno i nije sigurno koje je zapravo ponašanje dozvoljeno, a koje ne. Također, kazna mora uslijediti odmah nakon neprimjerenog ponašanja kako bi dijete znalo za što je točno kažnjeno. Vjerujem da ponekad nije lako držati se svega toga, ali treba biti uporan i strpljiv kako bi se pokazali rezultati. Ponavljam, ono najbitnije je da dijete bude i nagrađeno za dobro ponašanje. Uvijek mu dajte toplu riječ, pohvalite ga ili mu čak recite da radi toga ponašanje se može igrati sat vremena duže. Što se tiče učenja, možda bi bilo dobro da se dogovorite s njim kada bi htio učiti. Odredite određeni period i onda ga nagradite nakon toga. Napravite 'raspored' učenja kojega bi se mogao pridržavati. Također, ako je njemu lakše, možete se dogovoriti da radi pauze u učenju, npr. 45 minuta uči pa se 20 minuta igra i onda opet tako. Možda neće biti lako razgovarati s dječakom, ali roditeljstvo je proces sa svim svojim uzbrdicama i nizbrdicama, i tu je bitno da se na svaki pojedinačni cilj dođe s osmijehom na licu.

Ako želite i ako ste iz Zagreba, savjete, podršku i razgovor možete i Vi i Vaš sin potražiti i u besplatnom Savjetovalištu za djecu i roditelje koje je ujedno i program Hrabrog telefona. U savjetovalištu rade stručnjaci mentalnog zdravlja sa iskustvom rada s djecom, roditeljima i obiteljima. Broj telefona na koji se možete naručiti za razgovor je 01/6117 190, a adresa Ulica Bože i Nikole Bionda 32, Borovje.
Također, uvijek možete nazvati i besplatnu i anonimnu liniju Hrabrog telefona na broj 0800 0800 svakim radnim danom od 9 do 20 sati gdje će Vas dočekati educirani volonteri koji će vjerujem biti spremni saslušati Vas te pružiti podršku i savjet. Možete im se javiti i putem chat-a na www.hrabritelefon.hr svakim radnim danom od 15 do 18 sati.

Želim vam puno uspjeha u razgovoru te se nadam da će te Vi i vaš sin naći zajednički jezik i sve više sretnijih trenutaka punih razumijevanja.

Srdačan pozdrav,
Hana Hrpka, prof.