|
Hana Hrpka, prof. psih.
|
29.03.2013. 19:25
Poštovana Mama,
prvo bih Vam htjela zahvaliti na javljanju. Pohvalila bih Vas na trudu koji pokazujete u pokušaju rješavanja problema koji trenutno imate s Vašom djevojčicom. Roditeljstvo je uvijek zahtjevno i često se susrećemo sa situacijama koje su nam nepoznate i za koje nismo sigurno kako riješiti. Vjerujem da Vam je trenutno prilično teško i da ste zabrinuti za svoje dijete i jako mi je drago što se odlučni nešto poduzeti. Ne znam je li se situacija promijenila u razdoblju do mojega odgovora, jeste li se obratili direktno nekom stručnjaku specijaliziranom za rad s djecom, ali svakako bih Vam za početak ako se situacija nije poboljšala, preporučila upravo to, a u nastavku bih pokušala odgovoriti na Vaše pitanje – što da radite kako bi malena počela jesti kao i dosada?
Napisali ste da je djevojčica bila u bolnici zbog virusa, a ujedno je i dehidrirala te imala proljev. To je bilo prije dva tjedna, a od tada odbija hranu. Spomenuli ste također da je nalaz krvi uredan pa po tome zaključujem da je to sve dosad već prošlo i da je liječnik zaključio da fizički više nema problema zbog kojih bi ona odbijala jesti. S obzirom da niste to napomenuli, pretpostavljam da prije niste imali problema s hranjenjem već su problemi počeli isključivo nakon bolesti. Slobodno me ispravite ako to nije točno. Naravno, u slučaju da primijetite bilo kakve nove simptome ili posumnjate da nešto ipak i dalje nije u redu savjetujem Vam da se obratite pedijatru kako bi isključili neku potencijalnu sumnje.
Gubitak apetita kao posljedica bolesti nije rijetka pojava u djece, posebice ako je, kako ste napisali, dijete bilo hospitalizirano zbog toga. Moguće je da je kod Vaše djevojčice došlo do stresa i šoka zbog bolesti, iscrpljenosti te nepoznatog okruženja bolnice u kojoj se usred svega toga našla. Djeca na različite načine reagiraju na stresne situacije, a bolest je vjerojatno bila i prilično iscrpljujuća (dehidracija, temperatura…) za njezin organizam. Niste spomenuli koliko je bila zadržana u bolnici, ali čak i najkraći period je mogao utjecati na nju ako nije navikla biti razdvojena od Vas. No, s vremenom i uz puno podrške i topline, dijete bi se trebalo vratiti svom ustaljenom rasporedu hranjenja. Koliko će to razdoblje trajati i kojim intenzitetom ovisi o osobinama svakog pojedinog djeteta, a ono što je sigurno jest da u ovome razdoblju Vaša curica treba povećanu pažnju, blizinu, sigurnost za koje vjerujem da joj se i trudite pružiti.
Spomenuli ste također da ste pokušali smanjiti unos tekućine, no ovisi što to točno dijete pije. Mlijeko, zaslađeni čajevi i jogurt mogu biti izvor dovoljno kalorija. Isto tako, ako dijete mnogo pije, moguće je da uistinu ne osjeća dovoljnu glad jer tekućine zbog svog volumena smanjuju osjećaj gladi. Želudac je pun, bez obzira što se ne radi o hrani niti o jako kaloričnim namirnicama. Važno je i kako to hranjenje izgleda? Je li se išta promijenilo? Na kojem mjestu se odvija? Tko ju hrani? Možda će od određene osobe prije prihvatiti hranu? Djeci je jako bitan način hranjenja. Kada se jede, gdje se jede, jede li dijete samo ili ga netko hrani, sve su to važne komponente kada želimo uvesti reda u prehranu jer je jasna struktura jako važna djeci.
Za djecu je važno da postoji pravilan raspored hranjenja i određen broj obroka dnevno, no manja djeca često nemaju navike jedenja doručka, ne žele ručati i slično i to nije neobično. Trebao bi se poštovati djetetov osjećaj gladi i sitosti. Bilo bi poželjno izbjegavati inzistiranje na određenoj količini hrane koju bi dijete trebalo pojesti jer ne jedu sva djeca jednako i nije svima potrebna ista količina hrane. Ako dijete odbije obrok, možete ga spremiti za kasnije. Nije preporučljivo niti stalno nuditi hranu koju ono najviše voli jer dijete tako lako može početi naučiti kako doći do onoga što želi.
Savjetovala bih Vam da ne „forsirate“ dijete kako bi se izbjegle eventualne negativne posljedice hranjenja na „silu“, odnosno da hranjenje za nju postane negativno iskustvo pa će na taj način možda još više odbijati hranu. Pokušajte biti nježni i strpljivi, dijete nikako ne bi smjelo vidjeti da Vama to uzrokuje stres i nelagodu jer bi se tada moglo početi suprotstavljati. Vjerujem da Vam je teško jer volite svoje dijete i želite mu najbolje, a izbjegavanje hrane svakako nije dobro za njega, ali svejedno bi trebali ostati strpljivi i polako vraćati dijete na prijašnje obrasce ponašanja prilikom hranjenja.
Korisno je poticati zdrave navike hranjenja kod djeteta i riječima i ponašanjem. Dakle, korisno bi bilo da budete dobar primjer, objedujte zajedno s djetetom, kao obitelj, to će joj biti najprirodnija atmosfera, a stvorit će i opušten i ležeran osjećaj, bez stresa i straha (upravo je zato dobro izbjegavati forsiranje i stvarati stres i Vama i djetetu). Ujedno, ako sami uživate u hrani, dijete će to od Vas i naučiti. U svakom slučaju najbolje je biti smiren i dosljedan. Pokušajte uključiti maštu i „uljepšati“ djetetu obrok. Možete, na primjer, smisliti zalogajčiće od povrća koje ćete izrezati u oblike životinja, sunca, zvijezde. Isto možete i sa raznom drugom hranom. Svakako bi trebalo razveseliti i zainteresirati dijete koje bi takav obrok trebalo s veseljem pojesti.
Vrlo je važna i fizička aktivnost, što više energije dijete potroši u igri, šetnji i sličnim aktivnostima, više će ogladniti. Vjerujem da usred bolesti Vaše dijete s razlogom nije bilo previše u pokretu pa sad kad joj je bolje bi bilo dobro da povećate takve aktivnosti, a osim ogladnjivanja to može biti jedan od načina zbližavanja s njom koje je uvelike korisno nakon hospitalizacije djeteta.
Ukoliko ne primijetite pomake, možete se obratiti već spomenutim stručnjacima, a savjetovala bih Vam Polikliniku za zaštitu djece grada Zagreba (naravno ako Vam je to u blizini prebivališta ili ako imate mogućnost putovanja). Sve što bi trebali napraviti je otići do svog liječnika opće prakse po uputnicu i onda se naručiti u Poliklinici. Adresa je Đorđićeva 26, Zagreb, a broj telefona na koji možete dogovoriti termin je 01 3457 518. Osnovna svrha Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba je pružanje psihološke, socijalne, psihijatrijske, defektološke i pedijatrijske pomoći djeci s različitim traumatskim iskustvima, kao i njihovim roditeljima, kako bi se bolje i uspješnije nosili s posljedicama ovih iskustava. To je mjesto na kojem možete dobiti dodatne upute i savjete stručnjaka. Nešto više o Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba možete pročitati na web stranici http://www.poliklinika-djeca.hr/o-poliklinici/. No, ako niste iz Zagreba i niste u mogućnosti posjetiti Polikliniku možete se ponovno javiti s informacijom o Vašem mjestu življenja da Vas uputim u savjetovališta, poliklinike ili druge odgovarajuće ustanove koje postoje u Vašoj blizini.
Preporučila bih Vam svakako i Telefončić ,kao uslugu telefonskog i Internet savjetovanja te podrške u ranom razvoju (tijekom predškolske dobi djece). Namijenjen je svima koji brinu o najmlađoj djeci. Profesionalni tim Telefončića čine medicinske sestre, patronažne sestre, primalje, psihologinje, socijalne pedagoginje i logopedinje. Glavni cilj je omogućiti dostupnost stručnih informacija o skrbi za djecu i suvremenom roditeljstvu, ali je ujedno i mjesto razumijevanja i ohrabrenja.
S obzirom da ste pokazali da ste majka usmjerena na ostvarivanje dobrobiti Vaše curice, htjela bih Vam ovim putem dati dodatnu literaturu o odgoju i djetetovom razvoju koja bi Vam mogla umanjiti neke nedoumice i biti dodatnim smjernicama u odgoju. Riječ je o literaturi poput knjige „Vaše kompetentno dijete“ Jespera Jula, knjiga „Kada nas dijete zabrinjava- uobičajena razdoblja djetinjstva ili ozbiljni problemi?“ autora Rite i Johna Sommers – Flanagan u izdanju Ostvarenja d. o. o…
Za sva dodatna pitanja, bilo o ovom problemu ili bilo kojim drugim nedoumicama koje imate ili ćete možda imati možete se obratiti i Hrabrom telefonu putem besplatne i anonimne savjetodavne linije na broju 0800 0800 radnim danom od 9 do 20. Na liniji dežuraju educirani volonteri i svaki od njih će rado s Vama popričati o bilo kojem problemu i pomoći Vam savjetom. Također Vam je od 15 do 18 sati dostupan i chat na web adresi www.hrabritelefon.hr/chat. Možete se uvijek ponovno javiti i ovim putem.
Hvala Vam još jednom na javljanju i ukazanom povjerenju, ali i na tome što ste brižan roditelj koji će sve učiniti da usreći i zaštiti svoje dijete. Nadam se da ćete brzo riješiti problem i da ćete zajedno s Vašom djevojčicom opet bezbrižno uživati u svakodnevnim aktivnostima, a tako i u hrani. Želim Vam puno sreće, a ako Vam ponovno zatreba savjet, tu sam za Vas.
Srdačan pozdrav,
Hana Hrpka, prof.
|
