Senzacionalističko obavještavanje o lijekovima često zbunjuje javnost / Članci

Prikaži sve

22.12.2010. 12:25 | Prof. dr. sc. Igor Francetić, dr. med. | KBC Zagreb

Senzacionalističko obavještavanje o lijekovima često zbunjuje javnost

Živimo u doba senzacionalističke i instant kulture koja se između ostaloga promovira kroz suvremene medije: tisak, radio, televiziju i internet.

Uz pregršt informacija, koje same po sebi zbunjuju, ili u najmanju ruku otežavaju donošenje pravog, balansiranog zaključka, stvar bitno kompliciraju i kontraverzne informacije ili podaci koji se nalaze na različitim medijskim izvorima, a nerijetko se i na stranicama istog glasila mogu naći kontradiktorne informacije ili natpisi.

Stoga je u ovakvim uvjetima promicanje racionalne farmakoterapije znatno otežano. Jedan od značajnih preduvjeta za uspješno promicanje racionalne farmakoterapije je između ostaloga i bolesnik spreman na suradnju.

U posljednje vrijeme svjedoci smo mnogobrojnih natpisa, informacija pa čak i knjiga u kojima se naglašava štetno neželjeno djelovanje lijekova. Jasno je da nitko ne želi niti može demantirati važnost i značenje nuspojave lijekova – štetnih neželjenih učinaka. No izolirano prikazivanje ovog aspekta primjene lijekova, bez prikaza djelotvornosti, koristi za zdravlje pojedinca i populacije nepotrebno zastrašuje bolesnike, a zastrašen bolesnik, bolesnik kojem se prikazuju ili podastiru samo negativni aspekti primjene lijekova slabije će surađivati u liječenju.

Isto tako podrazumijeva se da racionalnu farmakoterapiju karakterizira primjena lijekova koji su neophodni, dokazano djelotvorni i dobre kvalitete, uz trošak prihvatljiv za pojedinca i za društvo.

Natpisi o škodljivosti nesteroidnih protuupalnih lijekova u smislu većeg rizika kardiovaskularnih incidenata trebaju istovremeno dati i informaciju o djelotvornosti i koristi primjene ovih lijekova, jasno kada je njihova primjena indicirana. Dok nuspojave cjepiva treba konfrontirati sa djelotvornošću odnosno koristi radi preveniranja bolesti kojima su namijenjena.

Svjedoci smo i birokratiziranja medicine. Jedan od očitih primjera je i gotovo do psihoze doveden sustav prijavljivanja nuspojava. Na prvom je mjestu ispunjavanje zakonske obveze da proizvođač lijekova ili njegov predstavnik u zemlji brine o prijavljivanju nuspojava i sastavljanju periodičnog izvještaja o nuspojavama ili točnije sigurnosti lijeka, a analiza i procjena stvarnog značenja i kliničke relevantnosti prikupljenih prijava ostaje u domeni neizvjesnog. Istovremeno, svjedoci smo propusta u analizi i obavještavanju nadležnih tijela o procjeni o nuspojavama u tijeku kliničkih ispitivanja faze III koja prethode registraciji lijeka.

Na kraju, senzacionalističko obavještavanje javnosti o čudotvornim učincima lijeka zbunjuju javnost odnosno potencijalne bolesnike. Posljednji primjer Aspirina koji prema meta analizi kliničkih studija u kojima je predmet istraživanja bio utjecaj Aspirina na kardiovaskularne incidente ima značajan utjecaj na smanjenje incidencije karcinoma debelog crijeva. Tradicionalno navođenje relativnog smanjenja rizika od 45% zavaravajuće je. Apsolutno smanjenje rizika je prema rezultatima navedene meta analize tek 1.76% što znači da će u 200 bolesnika koji će kroz najmanje 5 godina uzimati Aspirin karcinom biti spriječen u sljedećih 20 godina u 3 bolesnika.

U većini slučajeva mediji u nas propuštaju priliku objektivno izvještavati javnost o vrijednosti i opasnosti primjene lijekova.

Važna uloga medija u širenju informacija postaje sve značajnija pa je prava šteta da se u nas ne koristi ovaj potecijal u edukaciji građana na način da se promiče znanje i razumijevanje suvremene farmakoterapije. Drugim riječima šteta je da je na prvom mjestu.

Zadnja izmjena: 25.08.2019.