Novi horizonti u regulativi lijekova

Odobravanje inovativnih lijekova u Hrvatskoj

Postupak odobravanja lijekova u Hrvatskoj provodi hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) koja svojim radom osigurava kvalitetne, djelotvorne i sigurne lijekove za hrvatske pacijente. Trenutno je u  Hrvatskoj oko 4.000 važećih odobrenja za stavljanje lijeka u promet. U Europskoj uniji lijekove također odobravaju nacionalne agencije za lijekove, a u specifičnim slučajevima odobrenje izdaje Europska komisija na temelju mišljenja Europske agencije za lijekove, što se naziva centralizirani postupak davanja odobrenja.

Inovativni lijekovi se u EU najčešće odobravaju kroz centralizirani postupak kako bi što brže došli do pacijenata s obzirom da tako izdano odobrenje počinje istodobno vrijediti za sve države članice. Potrebno je naglasiti da Europska agencija za lijekove (EMA), kao centralna agencija u Europskoj uniji, ne zapošljava vlastite stručnjake koji ocjenjuju dokumentaciju o lijeku u ime svih zemalja članica već, upravo suprotno, okuplja postojeće stručne ljudske resurse iz nacionalnih agencija država članica. Dakle, regulatorna i stručna snaga EMA-e proizlazi iz snažnih nacionalnih agencija zemalja članica. HALMED uskoro postaje jedna od nacionalnih agencija država članica od koje Europska unija očekuje da ravnopravno sudjeluje u svim europskim postupcima odobravanja lijekova. HALMED je kroz svoj dosadašnji rad, i posebice kroz reorganizaciju svojih poslova koja je provedena u proteklih deset mjeseci, postao spreman za tu zahtjevnu ulogu.

Trenutno, inovativni lijek može biti odobren u HALMED-u na dva načina. Jedan obuhvaća davanje odobrenja po pojednostavljenom postupku i primjenjuje se ako je lijek prethodno odobren u EU po jednom od zajedničkih postupaka odobravanja. Pojednostavljeni postupak je moguć zato što HALMED ima uvid u ocjenu/mišljenje EU regulatornih tijela i identičnu dokumentaciju na temelju koje je dano odobrenje u EU. Drugi način obuhvaća samostalan pregled opsežne dokumentacije o lijeku koju ocjenjuju dva tima stručnjaka iz HALMED-a: cjenitelji dokumentacije o kakvoći lijeka koji provjeravaju sastav, proizvodnju i stabilnost lijeka te ocjenitelji nekliničkog i kliničkog dijela dokumentacije o lijeku u kojoj se opisuju ispitivanja provedena na životinjama i ljudima te dokazuju djelotvornost i sigurnost primjene lijeka

Svaki lijek se dodatno razmatra na Povjerenstvu za lijekove kojeg čine stručnjaci iz HALMED-a i neovisni vanjski suradnici (liječnici specijalisti iz zdravstvenih ustanova te sa Sveučilišta). Odobrenje se daje na pet godina nakon čega može biti obnovljeno na novih pet godina. U postupku davanja odobrenja HALMED odobrava Uputu o lijeku koja je namijenjena pacijentima, Sažetak opisa svojstava lijeka (namijenjen zdravstvenim djelatnicima) i označavanje lijeka (tekst na unutarnjem pakiranju i kutiji lijeka).

HALMED na svojim internetskim stanicama (http://www.halmed.hr/) redovito objavljuje podatke o svim odobrenjima za lijekove u Hrvatskoj koji su sistematično prikazani u bazi lijekova HALMED-a. Ova baza ujedno sadrži sve odobrene Upute o lijekovima koje su na ovaj način neprestano dostupne hrvatskim pacijentima. Nadalje, HALMED svaki mjesec objavljuje popis novoodobrenih lijekova te popis lijekova kojima je odobrenje ukinuto, a dva puta godišnje objavljuje se popis lijekova koji sadrže novu djelatnu tvar. Iz posljednjeg objavljenog popisa koji je obuhvatio razdoblje od siječnja do lipnja 2012. može se uočiti da je HALMED odobrio 22 nova inovativna lijeka. Na ovaj način HALMED neprestano osigurava brzi ulazak provjerenih inovativnih lijekova na hrvatsko tržište.

Cjeloživotna kontrola lijeka

Prvi zapis o sastavu nekog lijeka datira iz vremena 120 godina prije Krista, prvi zapisi o kvaliteti i sastavu lijeka potječu iz 1240. godine u Italiji, a prvi zakon i prva kontrola sastava lijeka napravljeni su 1540. godine u Engleskoj. Imajući u vidu te činjenice jasno je da se proizvodnji lijekova i njihovoj sigurnosti pažnja pridavala još daleko u prošlosti. Danas farmaceutska industrija spada u najreguliranije industrije u svijetu. Kontrolira se apsolutno svaki korak ulaska lijeka u sustav, od same proizvodnje, preko laboratorijskih i kliničkih ispitivanja u sve 4 faze pa do stavljanja novog lijeka na tržište. No, kontrola se nastavlja i kroz cijeli životni vijek lijeka.

Nositelji odobrenja dužni su stalno pratiti i prijavljivati regulatornom tijelu bilo koju izmjenu vezanoj uz lijek, od podataka o kvaliteti, djelotvornosti i sigurnosti pa do promjena  administrativne prirode kao što su, primjerice, promjena dobavljača ili kutije proizvoda. Nakon pet godina života lijeka provodi se obnova registracije, a postupak ponovno uključuje dokumentaciju o sigurnosti, učinkovitosti i kvaliteti lijeka te slijedi nova evaluacija od strane regulatornog tijela nakon čega se izdaje rješenje na 5 godina. Proces stavljanja lijeka na tržište je dugotrajan i skup, a djelomično razlog leži u činjenici da regulatorna tijela stalno pred farmaceutsku industriju stavljaju nove zahtjeve kvaliteta. Primjerice, za jedan lijek koji se želi staviti na tržište opseg potrebne dokumentacije je 4.100 registratora odnosno 1,85 milijuna stranica ili oko 230 metara odnosno 1.000 kilograma.

Važan dio, kada se govori o sigurnosti lijekova, je zasigurno i farmakovigilancija koju je Svjetska zdravstvena organizacija opisala kao znanost i aktivnosti usmjerene na otkrivanje, procjenu, razumijevanje mehanizma i prevenciju nuspojava ili bilo kojeg problema povezanog s primjenom lijeka.

Farmakovigilancija počinje kad se supstanca prvi puta primjenjuje u ljudi (odnosno u fazi kliničkih ispitivanja) i nastavlja se tijekom cijelog životnog vijeka lijeka.

Glavno načelo kliničkih ispitivanja jest zaštita prava i sigurnosti ispitanika te povjerljivosti njihovih podataka kao i točnost i pouzdanost rezultata ispitivanja. Pri tom valja spomenuti da pacijent prije ulaska u kliničko ispitivanje potpisuje informirani pristanak, ali i da u bilo kojem trenutku može napustiti istraživanje. Dobrobiti koje proizlaze iz kliničkih ispitivanja su uspješnije liječenje bolesti, napredak medicine i znanosti te poboljšanje standarda zdravstvene skrbi u zemljama u kojima se provode. Ispitivanja su također pokazala da bolnice u kojima se provode klinička ispitivanja imaju manju stopu smrtnosti od određenih bolesti. Osim za pacijente, kroist od kliničkih ispitivanja imaju i države odnosno rasterećuje se (državni) sustav financiranja zdravstvene skrbi. Nije zanemariv niti podatak da direktna financijska ulaganja naručitelja kroz lijekove, opremu i ostalo iznose milijune dolara godišnje i predstavljaju značajnu uštedu za bolnice.

Praćenje nuspojava lijekova

Farmakovigilancija je skup aktivnosti vezanih uz otkrivanje, procjenu, razumijevanje, prevenciju i postupanje u slučaju nuspojava lijekova, kao i novih saznanja o škodljivosti primjene lijekova. Hrvatska farmakovigilancija ima bogatu tradiciju. Danas je Hrvatska, prema ljestvici Svjetske zdravstvene organizacije, 17. zemlja na svijetu po kvaliteti i broju prijava nuspojava lijekova na milijun stanovnika.

Nuspojava je svaka štetna i/ili neželjena reakcija na lijek. Analizom prijavljenih nuspojava koje se događaju u svakodnevnoj praksi možemo dobro pratiti sigurnosni profil lijeka, što nam omogućava da lijekove propisujemo i uzimamo na najbolji mogući način.

Na temelju spoznaja dobivenih putem sustava spontanog prijavljivanja, kao i na temelju podataka iz velikih farmakoepidemioloških studija, mogu se dodati nove indikacije, doziranja, kontraindikacije i mjere opreza za lijekove kako bi se osigurala još sigurnija i uspješnija primjena lijekova.

Iako su lijekovi temeljito testirani prije njihove registracije, neke se nuspojave otkrivaju tek nakon što se lijek počne upotrebljavati u općoj populaciji. Ako se uoči pojava neočekivanih ozbiljnih nuspojava, može doći i do povlačenja lijeka s tržišta. Stoga prijavljivanje i praćenje nuspojava izravno doprinosi unapređenju sigurnosti primjene lijekova za sve korisnike.

Uz zdravstvene radnike i proizvođače lijekova, koji imaju zakonsku obvezu prijavljivanja nuspojava, u Hrvatskoj je već od 2009. godine i pacijentima omogućeno prijavljivanje nuspojava direktno HALMED-u. Ranije je to bilo moguće putem obrasca, a odnedavno HALMED nudi mogućnost prijavljivanja nuspojava i putem on-line aplikacije koja je dostupna na internetskim stranicama HALMED-a. Na taj se način pacijentima omogućuje aktivno i jednostavno sudjelovanje u praćenju sigurnosti primjene lijekova.

Označavanje lijekova

Projekt PALC je postupak pretpristupne provjere prikladnosti prijevoda na hrvatski jezik informacija o lijekovima koje odobrava Europska agencija za lijekove (EMA).

Pri odobrenju lijeka centraliziranim postupkom odobrava se i tekst stručnih informacija o lijeku (Sažetak opisa svojstava lijeka, Uputa o lijeku, Označavanje lijeka i druge) koje moraju biti prevedene na sve službene jezike EU.

Pristupanjem Hrvatske EU informacije o lijekovima koje odobrava EMA morat će biti dostupne i na hrvatskom jeziku. Dakle, kako bi se nakon pristupanja izbjegle poteškoće prilikom stavljanja lijekova odobrenih CP postupkom u promet u Hrvatskoj, što se događalo u državama koje su ranije pristupile EU, informacije moraju biti dostupne od prvog dana ulaska u EU odnosno od 1. srpnja 2013. godine.

Predložen je PALC III ugovor između EMA-e i HALMED-a prema kojem je nositelj odobrenja za lijek u EU dužan osigurati prijevod informacija o lijeku na hrvatski jezik za svaki lijek odobren centraliziranim postupkom i proslijediti ga EMA-i koja ga prosljeđuje HALMED-u. HALMED provjerava ispravnost prijevoda, što podrazumijeva cjelovit pregled prijedloga hrvatskog prijevoda originalno odobrenog teksta na engleskom jeziku, ispravno korištenje stručnih farmakoloških i medicinskih te "patient friendly" izraza, a može obuhvaćati pregled velikog broja stranica teksta (i do 300 stranica teksta za jedan lijek).

PALC postupak traje 80 dana uz točno definirane korake, a HALMED ima centralnu ulogu u koordiniranju postupka kao i u osiguravanju kvalitete prijevoda i poštivanju rokova. Ukupno je PALC-om do sada obuhvaćeno 216 lijekova, a svakih 15 dana stiže 25 novih predmeta. Njihov će broj biti i znatno povećan kako bi PALC postupak bio završen do pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Izvor:
iNova - novine IZI Konferencije 2012.