Gastropareza – poremećaj probavnog sustava koji narušava kvalitetu života

Gastropareza je poremećaj rada želuca pri kojem se hrana sporije potiskuje u dvanaesnik (duodenum). U zdravom probavnom sustavu snažna stezanja mišićne stjenke želuca omogućuju pomicanje hrane iz želuca dalje u probavni trakt. Kod gastropareze želučani mišići rade slabije (ili uopće ne rade) što onemogućuje pravilno pražnjenje želuca što posljedično dovodi do nakupljanja hrane u želucu. Kod nekih bolesnika ovo stanje uzrokuje jak osjećaj mučnine i učestala povraćanja te se ne može zadovoljavajuće kontrolirati uzimanjem standardnih lijekova.

Koji su tipični simptomi gastropareze?

Dugotrajne mučnine i povraćanje, stalni osjećaj nadutosti i punog želuca, najneugodniji su simptomi usporenog pražnjenja želuca odnosno gastropareze. Povraćanje se najčešće javlja vrlo brzo nakon uzimanja hrane, a u nekih bolesnika uslijed nakupljanja želučanih enzima i kiselina, povraćanje može nastupiti i na prazan želudac. Ovi simptomi ometaju osobu u normalnom uzimanju hrane i tekućine. Često povraćanje dovodi do dehidracije, pothranjenosti, te poremećene ravnoteže elektrolita.

Osim mučnine i povraćanja, simptomi gastropareze mogu uključivati: nadutost, bol u predjelu trbušne šupljine, osjećaj sitosti već nakon nekoliko zalogaja, žgaravicu i pretjerani gubitak na težini. Nedostatan unos hrane kod bolesnika sa šećernom bolesti rezultira sa čestim promjenama u razini šećera u krvi i nemogućnosti regulacije te čestim hipoglikemijama.

Sve ovo značajno utječe na kvalitetu života bolesnika. Poremećaj može imati izrazito negativan utjecaj na ispunjavanje svakodnevnih radnih ili školskih obveza bolesnika, na obiteljske i osobne odnose, kao i na njihove društvene aktivnosti.

Koji su najčešći uzroci gastropareze?

Uzrok nastanka u otprilike 35,6 posto slučajeva je nepoznat (idiopatski). Šećerna bolest (dijabetes) tipa 1 ili tipa 2 smatra se drugim najčešćim uzrokom gastropareze (29%). U tih bolesnika, nepotpuno pražnjenje želuca i usporen dotok hrane u tanko crijevo rezultira različitom i nepredvidljivom apsorpcijom šećera (glukoze) iz probavljene hrane u cirkulaciju što otežava kontrolu razine šećera u krvi. Upravo zbog odgođene apsorpcije šećera iz probavnog trakta poseban problem predstavljaju česte hipoglikemije kojima su ovi bolesnici skloni jer inzulin koji si uobičajeno apliciraju uz obrok počne djelovati prije nego li hrana dospije u crijeva i razgradi se do glukoze.

Gastropareza kao komplikacija šećerne bolesti nastaje obično u osoba koje dijabetes imaju više godina i često je udružena s ostalim mikro i makrovaskularnim komplikacijama.

Pored navedenog, različita druga medicinska stanja mogu uzrokovati gastroparezu, poput npr. Parkinsonove bolesti (7,5%) ili bolesti krvožilnog sustava (4,8%). U rijetkim slučajevima, gastropareza se može razviti nakon preboljele gripe ili drugih virusnih bolesti.

Dijagnosticiranje gastropareze

Multidisciplinarni pristup u kojem sudjeluju liječnici više specijalnosti je osnova pristupa bolesniku sa usporenim pražnjenjem želuca.

Dijagnostika se temelji na anamnezi (razgovoru s bolesnikom te detaljnim opisom njegovih tegoba), fizikalnom pregledu i objektivnim testovima koji uključuju sljedeće:

• endoskopiju gornjeg gastrointestinalnog (GI) trakta;
• gastroduodenalnu manometriju;
• elektrogastrografiju (EGG);
• scintigrafski test pražnjenja želuca (GET – gastric emptying test) – koji je jedina objektivna metoda dokaza.

Kada potražiti pomoć?

Upozoravajući znakovi koji bi ukazivali na prisutnost gastropareze uključuju:

• Mučnina i/ili povraćanje nekoliko puta dnevno.
• Epizode mučnine i/ili povraćanja koje traju više od 12 mjeseci.
• Nagli gubitak na tjelesnoj  težini u razdoblju od jedne godine uslijed mučnine i/ili povraćanja.
• Učestale hospitalizacije uslijed mučnine i povraćanja.
• Nemogućnost adekvatnog ublažavanja simptoma lijekovima.
• Značajno narušena kvaliteta života

Mogućnosti liječenja gastropareze:

• Promjena prehrane – uzimanje tekućih pripravaka, uzimanje hrane sa smanjenim sadržajem masnoća,  a više biljnih vlakana, češće uzimanje manjih količina hrane.
• Enteralna prehrana.
• Lijekovi – antiemetici (lijekovi za kontrolu povraćanja, nažalost nemaju utjecaj na pražnjenje želuca) i prokinetici - koriste se za ubrzavanje pražnjenja želuca, gotovo 40% bolesnika ne može uzimati prokinetičke lijekove zbog izraženih nuspojava.
• Potpuna parenteralna prehrana.
• Gastrektomija.
• Gastrična elektrostimulacija (GES).

Trenutno ne postoji lijek koji bi trajno izliječio gastroparezu, međutim, postoji napredna metoda kontrole simptoma kronične mučnine i povraćanja.

Sustav gastrične elektrostimulacije koristi blage električne impulse za stimulaciju glatkih mišića donjeg dijela želuca što pozitivno utječe na kontrolu kroničnog osjećaja mučnine i povraćanja uzrokovanih gastroparezom u slučaju kada lijekovi ne djeluju.

Nakon ugradnje uređaja (neurostimulatora) i elektrodnih katetera u stijenku želuca, liječnik korištenjem ručnog, vanjskog programatora, podešava neurostimulator prilagođavajući stimulaciju potrebama svakog bolesnika. Stimulacija se može podesiti bez operativnog zahvata. U bilo kojem trenutku liječnik može isključiti stimulaciju, ukoliko se kod bolesnika pojave bilo kakve nepodnošljive nuspojave.

Može li gastrična elektrostimulacija (GES) pomoći i meni?

Ukoliko patite od kronične mučnine i povraćanja, a lijekovi nisu bili dovoljno uspješni u otklanjanju ili ublažavanju ovih simptoma, razgovarajte sa specijalistom o mogućim prednostima i rizicima gastrične elektrostimulacije i je li ovaj oblik terapije pogodan za vas.

Liječnik koji vam preporuči gastričnu elektrostimulaciju može napraviti procjenu jeste li kandidat za ovu terapiju.

Koje kriterije trebaju zadovoljiti kandidati za GES?

• Dokumentirana gastropareza dijabetičkog ili idiopatskog podrijetla utvrđena scintigrafskim testom gastričnog pražnjenja (GET).
• Kronična mučnina i povraćanje kao posljedica objektivnog nalaza gastropareze, a rezistentnih na primjenu lijekova (prokinetika/antiemetika).
• Bez kontraindikacija za kirurški zahvat.
• Bolesnici u dobi od 18 do 70 godina.

Za razliku od ostalih kirurških zahvata, terapija gastričnom elektrostimulacijom je reverzibilna, tj. sustav se može eksplantirati ne ostavljajući nikakve posljedice.

U Republici Hrvatskoj takva terapija dostupna je od 31.03. 2016.u KBC Rijeka, gdje se ovom problematikom bavi multidisciplinarni tim koji čine gastroenterolog, endokrinolog/dijabetolog, specijalist nuklearne medicine i digestivni kirurg. Naša zemlja prva je u regiji srednje i jugoistočne Europe u kojoj su provedeni prvi zahvati na dvjema mladim bolesnicama koje su gastroparezu razvile kao posljedicu dugogodišnje bolesti, dijabetesa tipa I.