Prema rezultatima istraživanja provedenog na 72 ispitanice sa sindromom policističnih jajnika, prosječne dobi od 26 godina, učestalost psihijatrijskih poremećaja, posebice poremećaja raspoloženja veća je u žena sa sindromom policističnih jajnika.

Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da je više od polovice propisanih atipičnih antipsihotika u 2008. godini bilo propisano na temelju slabih dokaza o njihovoj učinkovitosti kod određene indikacije. Naime iako su se u početku atipični antipsihotici koristili samo za liječenje shizofrenije, danas se oni koriste i za liječenje bipolarnog poremećaja, depresije, delirija, poremećaja ličnosti pa čak i autizma. 

Američko istraživanje provedeno na 4.041 bolesniku s depresijom pokazalo je da bolesnici koji imaju psihotične simptome poput slušnih halucinacija ili vjeruju da druge osobe kuju urotu protiv njih, imaju manju vjerojatnost da će pozitivno reagirati na terapiju antidepresivima. 

Istraživanje provedeno u SAD-u na više od tri milijuna ratnih veterana pokazalo je da su ratni veterani s psihičkim poremećajima izloženi većem riziku od suicida (samoubojstva). 

Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da su djeca čiji roditelji imaju bipolarni poremećaj izložena osam puta većem riziku od razvoja poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) nego djeca čiji su roditelji mentalno zdravi.

Novo studija provedena u SAD-u pokazala je da je prethodnoj godini 20 posto odraslih Amerikanaca, više od 45 milijuna ljudi, imalo neku od mentalnih (duševnih) bolesti.

Britansko istraživanje pokazalo je da duža primjena antipsihotika, posebice novijih, atipičnih antipsihotika, povećava rizik od razvoja dubokih venskih tromboza. 

Američko istraživanje pokazalo je da gotovo 40 posto Amerikanaca s velikim depresivnim poremećajem ima i kratke, ali ponavljajuće epizode maničnog ponašanja koje traju manje od četiri dana te se stoga ne mogu klasificirati kao bipolarni poremećaj.