Ranije hranjenje nedonoščadi mlijekom smanjuje rizik od nekrotizirajućeg enterokolitisa

Istraživanje je provedeno na 400 nedonoščadi koja je rođena najmanje pet tjedena ranije. 

Tri četvrtine nedonščadi bilo je hranjeno majčinim mlijekom, a ostatak doniranim mlijekom i formulom.

Kod nedonaščadi koja je bila uključena u istraživanje hranjenje mlijekom namjesto intravenozne prehrane uvedeno je u drugom ili šestom danu života.

Inače inatravenozna prehrana nedonščadi može uzrokovati komplikacije, uključujući i probleme s jetrom.

Također poznato je da su visokorizična nedonoščad osjetljivija na probavne probleme uključujući i stanje poznato kao nekrotizirajući enterokolitis.

Nekrotizirajući enterokolitis je bolest obilježena nekrozom crijevne sluznice ili čak dubljih dijelova stijenke, a njeni znakovi i simptomi su nepodnošenje hrane, letargija, nestalnost temperature, ileus, napuhanost, povraćanje žuči, hematohezija, reducirajuće tvari u stolici, apneja i ponekad znakovi sepse.

Više od 85 posto slučajeva nekrotizirajućeg enterokolitisa zbiva se u nedonoščadi. Stopa smrtnosti iznosi 20 do 30 posto.

Kod nedonoščadi koju se ranije započelo hraniti s mlijekom, njih 18 posto je razvilo nekrotizirajući enterokolitis, dok se u nedonoščadi kod koje se kasnije započelo hranjenje mlijekom, nekrotizirajući enterokolitis razvio u 15 posto nedonoščadi.

Prema mišljenju znanstvenka koji su sudjelovali u istraživanju, uvođenje mlijeka u prehranu 24 do 48 sati nakon rođenja, korisno je za nedonoščad.

Izvor:
BBC