Nesanica u srednjim godinama može povećati rizik od kasnije demencije
Nesanica (insomnija) i kratko trajanje sna u srednjim godinama povećavaju rizik od demencije, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo 22.078 ispitanika.
Procjena spavanja u srednjim godinama, uključujući i trajanje sna i učestalost simptoma noćne nesanice, može se preporučiti u javnozdravstvenoj praksi kako bi se moglo intervenirati i kao posljedica poboljšati dugoročno zdravlje.
Inače, uloga zdravog sna u održavanju kognitivnih funkcija sve je više prepoznata kada je nekoliko studija otkrilo vezu između kratkog trajanja sna (obično definiranog subjektivnim trajanjem sna od <7 h/dan) i oštećene kognitivne funkcije i demencije među populacijama različitog etničkog podrijetla.
Kratko trajanje sna u odraslih osoba srednje životne dobi također je povezano s povišenim omjerom hiperintenziteta bijele tvari - znakom cerebrovaskularne bolesti malih krvnih žila i čimbenikom rizika za Alzheimerovu bolest (AD). Osim trajanja sna, kvaliteta sna, uključujući noćna buđenja i latenciju početka spavanja, također može utjecati na rizik od kognitivnog pada i demencije. Spavanje niske kvalitete obilježeno uzbuđenjima i nedovoljno sporovalnog sna može ometati glimfatični sustav koji filtrira toksine iz mozga tijekom spavanja i vjerojatno je ključni mehanizam u patogenezi Alzheimerove bolesti i demencije.
Izvor:
Age and Ageing