Mogu li se srčane aritmije držati pod kontrolom?
Javna tribina na temu srčanih aritmija, s naglaskom na fibrilaciju atrija (FA), održana je danas u hotelu DoubleTree by Hiltons s ciljem edukacije javnosti o prepoznavanju simptoma, pravodobnoj dijagnozi i učinkovitom liječenju srčanih aritmija.
Na skupu su govorili vodeći hrvatski stručnjaci: državni tajnik Ministarstva zdravstva prim. dr. Željko Plazonić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva akademik Davor Miličić, predstojnica Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Sestre milosrdnice i dopredsjednica Hrvatskog kardiološkog društva (HKD) prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, predsjednik radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca HKD-a doc. dr. sc. Šime Manola, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu mr. Dražen Jurković, dr. med., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu prof. edukac. reh. Ivica Belina i oboljeli od fibrilacije atrija Josip Hozmec.
Zajednička poruka o kojoj su se složili govornici bila je da fibrilacija atrija danas i za godinu dana nije ista bolest, te ako se prepozna i liječi na vrijeme, mogu se izbjeći opasnije komplikacije.
Inače, srčane aritmije bolesti su od kojih obolijevaju ljudi svih životnih dobi te zbog svoje raširenosti, ozbiljnosti posljedica zanemarivanja i troškova zbrinjavanja predstavljaju velik javnozdravstveni problem. Najčešći je oblik aritmije fibrilacija atrija, od koje u Hrvatskoj boluje oko 40 tisuća ljudi. Osobe koje boluju od fibrilacije atrija imaju povećan rizik od životno ugrožavajućih komplikacija, među kojima je najopasnija moždani udar.
Moderna kardiologija danas uspješno liječi srčane aritmije metodom ablacije, koja se u Hrvatskoj uspješno izvodi od 2007. godine. Broj postupaka raste iz godine u godinu, tako da se u sedam zdravstvenih ustanova godišnje napravi nešto manje od 2.000 postupaka.
Brojem postupaka jednostavnih ablacija Hrvatska stoji uz bok razvijenim zemljama u okruženju. No, postoji potreba za povećanjem broja postupaka složenih ablacija, koje čine 30 do 35 posto ukupnog broja zahvata. Stoga je korak dalje, poručuju stručnjaci, osigurati ablacijske procedure za najteže bolesnike.
Na skupu je najavljeno i kako će za 10 posto biti povećana izvanlimitna sredstava za intervencijsku kardiologiju te kako je u završnici izrada Nacionalnog programa prevencije kardiovaskularnih bolesti.
"Prepoznate su potrebe i uspjesi naših liječnika. Jasnije prikazano, kada se jedan infarkt izliječi metodom intervencijske kardiologije, bolesnik je danas došao i za dva dana ide kući. I nema više problema, a prije mjesec dana je ležao u krevetu", pojasnio je prim. dr. Željko Plazonić i još jednom istaknuo kako je Hrvatska među pet najboljih zemalja Europe prema broju učinjenih primarnih perkutanih koronarnih intervencija u STEMI akutnom infarktu.
Doc. dr. sc. Šime Manola naglasio je kako su srčane ablacije, zbog kliničke i troškovne učinkovitosti, postale prvi terapeutski izbor te suvremeni standard u liječenju aritmija: "Srčane aritmije često mogu biti tiha bolest jer dio oboljelih nema nikakve simptome. Stoga je vrlo važno na vrijeme prepoznati simptome i držati bolest pod kontrolom. Ne postoje lijekovi za liječenje srčanih aritmija i metoda koja danas donosi velik uspjeh i malen rizik upravo je metoda ablacije. Iako invazivna, ona je istodobno vrlo jednostavna i sigurna. Nakon ablacije oboljeli je izliječen te nema potrebe za dodatnim terapijama".
Atrijsku fibrilaciju, najčešću srčanu aritmiju, karakterizira nepravilan i ubrzan rad srca. Često je vezana uz dob i uglavnom pogađa osobe u dobi od 40 godina i više godina te je češća kod muškaraca. Fibrilacija atrija će se razviti tijekom života kod jedne od četiri osobe starije od 40 godina. Smatra se da je fibrilacija atrija nova milenijska epidemija od koje u Europi boluje više od 11 milijuna ljudi. Najčešći su simptomi fibrilacije atrija osjećaj lupanja srca, umor, nedostatak zraka, malaksalost, omaglica, tjeskoba i bol u prsnom košu.
Kod mladih i zdravih ljudi aritmije su rijetko životno ugrožavajuće, ali bitno smanjuju kvalitetu života. Takve se aritmije liječe ablacijom s 95-postotnim uspjehom, a komplikacije su manje od jedan posto. Za Hrvatsku je pohvalna činjenica da se na postupak ablacije čeka do tri mjeseca, dok je u drugim zemljama lista čekanja duža od godinu dana.
Kad je riječ o aritmijama koje se javljaju u starijoj dobi, 10 posto stanovništva ima fibrilaciju atrija, čija je česta komplikacija moždani udar. Njih 20 posto umre, a 60 posto ostaje s teškim invaliditetom. No, dobra je vijest da se kod čak 80 posto ljudi nakon ablacija mijenja tijek bolesti i stanje je bolje.