Iznenadna srčana smrt - tihi ubojica o kojem se malo zna
Radna skupina za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva održala je danas prvi okrugli stol o iznenadnoj srčanoj smrti s ciljem podizanja svijesti i edukacije o tom važnom zdravstvenom problemu od kojeg svake minute u Europi umre jedna osoba.
Na okruglom stolu kojeg je vodio predsjednik Radne skupine prof. dr. sc. Dubravko Petrač razgovaralo se o dijagnostici, prevenciji i liječenju iznenadne srčane smrti, trenutnoj situaciji u Hrvatskoj te dostupnosti liječenja. U raspravi su sudjelovali i prof. dr. sc. Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb, dr. Šime Manola iz Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice", dr. Bruno Buljević iz KBC Zagreb te doc. dr. sc. Robert Bernat iz Specijalne bolnica za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju Magdalena.
Iznenadnu srčanu smrt uzrokuju poremećaji srčanog ritma zbog kojih u jednom trenutku prestane dotok krvi u mozak i druge organe, za razliku od srčanog udara koji dolazi uslijed začepljenja jedne ili više arterija koje dovode krv do srca. Ona nastupa bez upozorenja, najčešće u osoba koje do tada nisu imale srčanih problema ili su se osjećale zdravima, te nema specifičnih simptoma. Do iznenadne srčane smrti dolazi na bilo kojem mjestu u bilo koje vrijeme. Stoga je pravodobno prepoznavanje osoba s rizikom od iznenadne srčane smrti, kao i primarna prevencija, jedan od glavnih ciljeva u zbrinjavanju ugroženih bolesnika.
Iznenadna srčana smrt nije dovoljno poznata u javnosti premda je riječ o jednom od vodećih uzroka smrti. Naime, iznenadna srčana smrt u Europi svake godine uzme više života nego moždani udar, rak pluća ili rak dojke. Prema podacima HZJZ iz 2008. u Hrvatskoj sveukupno godišnje umire više od 50 tisuća osoba. Vodeći su uzrok smrti kardiovaskularne bolesti s više od 26 tisuća umrlih osoba (52,8%), a od tog broja više od 18 tisuća osoba je umrlo isključivo zbog srčanih bolesti. Prema izračunima dostupnim u međunarodnim studijama otprilike 50% osoba umire iznenadnom smrću, što znači da od iznenadne srčane smrti u Hrvatskoj godišnje umire oko 9.000 osoba.
Otprilike 95% osoba suočenih s iznenadnom srčanom smrću umre zbog nedostatka vremena za pravovaljanu reakciju. Naime, kako su to događaji koji se odvijaju izvan bolničkih zidova, da bi osoba preživjela potrebno je da slučajni svjedok događaja pravodobno i na ispravan način započne reanimacijski postupak do dolaska stručne medicinske hitne pomoći koja će taj postupak nastaviti te obično uz pomoć defibrilatora uspostaviti normalan ritam srca. Uspostava normalnog srčanog ritma mora biti najkasnije u roku od 6 minuta. Za svaku minutu više, šansa za preživljavanje smanjuje se za 10%. No, postoji učinkovit način tretiranja iznenadne srčane smrti i održavanje većeg broja ljudi na životu, a to je defibrilacija – ponovno uspostavljanje normalnog srčanog ritma električnim šokom. Implantabilni kardioverter defibrilator (ICD) je siguran, pouzdan te izrazito učinkovit u sprječavanju iznenadne srčane smrti (čak 98%) te se preporučuje kao terapija prvog razreda za najugroženije skupine bolesnika. Uvjet za to je da liječnici, posebice kardiolozi, pravodobno prepoznaju osobe kojima je takva terapija potrebna.
Trenutno se u Hrvatskoj implantira 17 ICD uređaja na milijun stanovnika godišnje što je dva do tri puta manje u odnosu na susjedne zemlje Sloveniju i Srbiju, pet puta manje u odnosu na Slovačku, a čak otprilike deset puta manje u odnosu na Češku. Cilj je u narednom razdoblju povećati broj implantacija koje bi spasile mnogobrojne živote budući su troškovi liječenja zanemarivi u usporedbi s nekim drugim terapijama. Naime, trošak liječenja i implantacije uređaja čiji je vijek trajanja šest godina, na godišnjoj razini iznosi otprilike 13 tisuća kuna. Kao usporedba, godišnja terapija bolesnika na dijalizi iznosi otprilike 130 tisuća kuna.