Antipsihotici povećavaju rizik od razvoja dubokih venskih tromboza

Naime pokazalo se da osobe koje uzimaju novije, atipične antipsihotike imaju 73 posto veći rizik od razvoja ugruška, dok je taj rizik kod osoba koje uzimaju starije, konvencionalne antipsihotike, 28 posto.

Bolesnici su najviše izloženi riziku od razvoja ugrušaka tijekom početnog razdoblja uzimanja novog lijeka.

Duboka venska tromboza je patološko stanje u kojem tromb okludira (začepljuje) lumen dubokih vena. Oko 50 posto ljudi s dubokom venskom trombozom nema simptome. Tipični simptomi duboke venske tromboze su bolno oticanje nogu, edem noge, osjećaj topline i napetost nožnog mišićja.

Prvi simptomi duboke venske tromboze mogu biti iznenadna bol u prsnom košu ili dispneja (otežano disanje) kao posljedica plućne embolije zbog otkinuća tromba nastalog u dubokim venama.

Antipsihotici su lijekovi koji se najčešće koriste za liječenje psihičkih poremećaja kao što su shizofrenija i bipolarni poremećaj. Razlikuju se dvije skupine antipsihotika, stariji tzv. konvencionalni/tipični antipsihotici i noviji, atipični antipsihotici.

U konvencionalne antipsihotike ubrajaju se: klorpromazin, haloperidol, flufenazin, flupentiksol, loksapin, molindon, perfenazin, pimozid, sulpirid, zuklopentiksol i dr. 

U atipične antipsihotike ubrajaju se: klozapin, risperidon, olanzapin, kvetiapin, ziprasidon, paliperidon, sertindol, zotepin, perospiron i dr. 

Izvor:
BBC