Proteini nas programiraju, a sve počinje s majčinim mlijekom

Dojenje je zlatni standard prehrane dojenčeta, a majčino mlijeko prilagođeno je upravo djetetu kojeg majka doji. Dojenje ima neosporive i dokazane pozitivne učinke kako na dojenče tako i na majku koja doji. Posljednjih je godina u porastu isticanje važnosti dojenja, a statistički podaci govore da su majke sve predanije isključivom dojenju u ovom važnom životnom razdoblju. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tako navode povećanje broja dojene djece pa je čak više od polovice dojenčadi u Hrvatskoj isključivo dojeno tijekom prvih nekoliko mjeseci života.

Majčino mlijeko je "živa hrana"

Majčino mlijeko jedina je "živa hrana" te se mijenja s obzirom na potrebe dojenčeta, a zanimljivo je da se promjene u sastavu događaju čak i za vrijeme samog podoja. Poznato je da tijekom laktacijskog razdoblja majčino mlijeko mijenja svoja svojstva pa tako iz oblika guste žućkaste tekućine visoke energetske vrijednosti i nutritivnog sastava, kolostruma, kroz prijelaznu fazu poprima svoj zreli oblik.

Sastav majčina mlijeka je jedinstven te osim nutrijenata važnih za normalan rast i razvoj djeteta, ono sadrži i niz biološki aktivnih tvari poput enzima, hormona, faktora rasta, antitijela, imunih stanica, ali i živih mikroorganizama koji se smatraju prvim probioticima. Upravo iz ovog razloga dojenje ima nepobitno pozitivan učinak na rast, razvoj i zdravlje djeteta.

Sastav majčinog mlijeka savršeno se poklapa s potrebama dojenčeta

Energetske i nutritivne potrebe dojenčeta rapidno se mijenjaju tijekom njegove prve godine života, zbog čega dolazi do promjene sadržaja gotovo svake sastavnice majčinog mlijeka. Istražujući sastav, pokazalo se da tijekom vremena laktacije dolazi do velike promjene upravo u udjelu proteina. Kolostrum, mlijeko koje se stvara u prvih nekoliko dana nakon poroda, sadrži izrazito visoku koncentraciju proteina koja se kreće od 3 do 4,5 g/100 kcal. To se objašnjava činjenicom da tek rođeno dijete, uz izuzetno visoku brzinu rasta, konzumira relativno male količine majčinog mlijeka.

Postupno povećanje unosa majčina mlijeka i smanjena brzina rasta djeteta tijekom prvih 6 mjeseci života dovodi do toga da koncentracije proteina značajno opadaju kroz sljedećih nekoliko mjeseci.

Uloga proteina iz majčina mlijeka u rastu i razvoju

Proteini u majčinom mlijeku nemaju "samo" ulogu hranjivih tvari, oni su mnogo više te čine najveći broj biološki aktivnih tvari koje djeluju na razvoj svih organskih sustava, a osobito razvoj imunološkog, moždanog i hormonalnog sustava. Osnovne gradivne jedinice proteina su aminokiseline."

Trenutna znanstvena saznanja opisuju proteine kao "programski jezik" koji uvelike utječe na način "metaboličkog programiranja", odnosno rad metabolizma. Postoji, naime, preko 20 različitih aminokiselina koje se mogu međusobno spajati i kombinirati u različite duge lance te su upravo one zaslužne za stvaranje pojedinih vrsta proteina, koji tada u djetetovom organizmu djeluju kao "graditelji", "branitelji" ili "pomoćnici".

Veliki broj aminokiselina spada u grupu molekula koje ljudski organizam ne može sam stvoriti te ih je potrebno unositi prehranom. U dojenačkoj dobi broj esencijalnih molekula koje organizam ne može sam stvoriti znatno je veći. Majčino mlijeko sadrži sve aminokiseline i posebno „skrojene“ proteine točno prema potrebama dojenčeta, kako bi se osigurao najbolji gradivni materijal za rast i razvoj djeteta. Osim što izgrađuju gotovo sva tkiva čovjekova organizma, proteini iz majčinog mlijeka sudjeluju u probavi i iskorištavanju ostalih hranjivih tvari prisutnih u majčinom mlijeku, obrani organizma od infekcija i regulaciji rada imunosnog sustava, čime se smanjuje mogućnost razvoja alergija.

Novija znanstvena istraživanja, među kojima se ističu ona Nestlé Nutrition Instituta, potvrđuju da proteini iz majčinog mlijeka imaju nepobitnu značajnu ulogu u razvoju djetetovog mozga, ali i u prevenciji pretilosti i s njom vezanih bolesti, poput kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa kasnije u životu. Upravo iz ovog razloga proteini u majčinom mlijeku danas predstavljaju jednu od vodećih tema znanstvenog pedijatrijskog kruga.

Upravo ovaj savršen sastav i jedinstvenost majčina mlijeka nemoguće je zamijeniti kravljim mlijekom. Kravlje mlijeko ne može nadoknaditi potrebe dojenčeta, štoviše njegova upotreba kao osnovnog mlijeka u dojenačkoj dobi može imati teže posljedice na zdravlje djeteta. Iz ovog razloga krovne institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) savjetuju davanje kravljeg mlijeka djetetu tek nakon navršene 1. godine života.

Sponzorirani članak