Prehrana dojilja

Velika pažnja poklanja se prehrani tijekom trudnoće, međutim, puno je veći izazov hraniti se pravilno kako bi osigurali adekvatno stvaranje mlijeka za dojenče. Stoga, valja imati na umu da briga o prehrani trudnice odnosno majke ne prestaje onoga dana kada na svijet donese zdravo novorođenče. Naprotiv! Tek tada treba posebno poraditi na planiranju prehrane. Motiv je opet jak – dati novorođenčetu dobre temelje za rast, razvoj i otpornost organizma.

Važnost i prednosti dojenja

Mlijeko je prva namirnica s kojom se novorođenče upoznaje i tijekom prve godine predstavlja nezamjenjiv izvor hranjivih tvari. Tijekom prvih 4-6 mjeseci života preporučuje se isključivo hranjenje majčinim mlijekom. Neke majke uz dohranu nastavljaju s dojenjem i nakon prvog rođendana djeteta, što je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Prva tekućina koja se stvara u dojkama nakon porođaja naziva se kolostrum. Kolostrum je žućkasta tekućina izrazito bogata proteinima, antitijelima, mineralima i vitaminima. Iako se može činiti da kolostrum ne osigurava dovoljnu količinu hranjivih tvari i energije, obično nije potrebna nadohrana. Majka ne smije uskratiti svojem novorođenčetu kolostrum jer ova dragocjena tekućina predstavlja prvo naoružavanje obrambenog sustava djeteta.

Jedinstveno prilagođene i lako probavljive hranjive tvari u majčinom mlijeku zadovoljavaju potrebe dojenčadi te omogućuju pravilan rast i razvoj. U posljednjih nekoliko desetljeća sve se više pažnje posvećuje znanstvenim dokazima o povoljnim utjecajima dojenja na zdravlje majki i dojenčadi. Majčino mlijeko pruža zaštitu od infekcija, prenoseći važne antiinfektivne čimbenike s majke na dijete. Djeca hranjena majčinim mlijekom rjeđe obolijevaju od alergija, infekcija uha, bolesti dišnog sustava i infekcija urinarnog sustava. U dojene djece rjeđe su epizode probavnih smetnji, poput dojenačkih proljeva i zatvora. Proces dojenja ujedno stvara duboku psihološku vezu između majke i djeteta. Majčino mlijeko ne košta ništa, sterilno je i uvijek idealne temperature.

Definiran je jedinstveni uzorak rasta djece dojene majčinim mlijekom, a potencijalne dalekosežne posljedice dojenja na kronične bolesti ocjenjuju se u epidemiološkim studijama. Primjerice, smatra se da dojenje štiti od razvoja dijabetesa i pretilosti u odrasloj dobi.

Prednosti dojenja

• Dojenje predstavlja prirodan način prehrane za novorođenče.
• Majčino mlijeko je mikrobiološki čisto.
• Majčino mlijeko ima standardni nutritivni sastav, a do danas nije razvijeno dojenačko mlijeko koje bi imitiralo sastav majčinog mlijeka.
• Jedino majčino mlijeko osigurava širok spektar anti-infektivnih sastojaka: makrofaga, limfocita, imunoglobulina, laktoferina, lizozima, oligosaharida, faktora rasta, brojnih enzima i mnogih drugih korisnih spojeva.
• Majčino mlijeko smanjuje rizik od probavnih, respiratornih i drugih infekcija (upale uha, urinarnih infekcija, meningitisa), SIDS (sindroma iznenadne dojenačke smrti), alergija i dijabetesa.
• Dojena djeca imaju niži krvni tlak, manji rizik od razvoja pretilosti i nižu razinu kolesterola u serumu.
• Za većinu žena dojenje predstavlja ugodno iskustvo i pomaže pri uspostavljanju emocionalne veze između majke i djeteta.
• Majčino mlijeko je uvijek idealne temperature.
• Majka uvijek može prijeći s dojenja na bočicu, ali ne i obrnuto.
• Dojenje ima blagotvorni utjecaj zdravlje majke: brži je oporavak od poroda, lakši gubitak suvišnih kilograma i postoji mogućnost kontrole začeća u prvih 6 mjeseci. Dugoročne su prednosti dojenja u smanjenom riziku obolijevanja od karcinoma dojke i jajnika, te u smanjenoj pojavi osteoporoze u menopauzi.

Dojenje podupiru sve ključne organizacije – Svjetska zdravstvena organizacija, Američka pedijatrijska akademija te ministarstva zdravstva mnogih zemalja. UNICEF-ova inicijativa bolnica prijatelja djece (UNICEF’s Baby Friendly Hospital Initiative) učinila je mnogo na podizanju svijesti o važnosti dojenja. Također, u mnogim zemljama poštuje se Kodeks o oglašavanju dojenačkih mlijeka ili zamjena za majčino mlijeko.

Pravila za uspješno dojenje

Iako je dojenje prirodan čin koji mnoge žene savladaju bez problema, svaka pomoć i uputa stručnjaka je dobrodošla. U nastavku su pravila za uspješno dojenje:

• Majka treba biti adekvatno uhranjena tijekom dojenja.
• Majka se treba informirati o pravilima uspješnog dojenja tijekom boravka u bolnici nakon poroda.
• Postoje udruge (poput hrvatske udruge Roda) koje mogu pružiti brojne korisne informacije.
• Dijete treba staviti na dojku odmah po porodu kako bi ostvarilo kontakt "koža na kožu".
• Učestalo sisanje stimulira lučenje prolaktina. Podoj više od šest puta dnevno održava visoku razinu prolaktina što osigurava adekvatnu laktaciju.
• Važno je i pravilno postavljanje djeteta na prsa, na način da usnama široko obuhvati dio dojke oko bradavice. Uz takav položaj sisanje je najučinkovitije, a mogućnost oštećenja bradavica i posljedični nastanak mastitisa najmanji.
• Dijete valja staviti na dojku na njegov zahtjev, odnosno kada ponašanjem pokaže da je gladno.
• Dojenče na prsima treba provesti onoliko vremena koliko je njemu potrebno, a ne koliko smo mi odredili.
• Majci i djetetu potrebno je osigurati mir, opuštenost i privatnost.
• Dojenom djetetu nije potrebna druga tekućina osim majčinog mlijeka.

Prehrana tijekom laktacije

Prehrana žene u razdoblju laktacije neobično je važna za pravilnu produkciju i kvalitetu mlijeka. Posebnu važnost treba pridavati adekvatnom unosu tekućine i energije. Smatra se da je ženama u razdoblju laktacije potrebno dodatnih 500 kcal dnevno. Istovremeno valja izbjegavati začinjenu hranu, češnjak, alkohol i kavu jer ove namirnice sadrže tvari koje mogu dospjeti u mlijeko i kod djeteta izazvati neželjene reakcije. Savjet je da se energetski unos dojilja ne spušta ispod 1.800 kcal dnevno. Suboptimalna količina mlijeka najčešće je rezultat nedovoljnog unosa tekućine majke. Dojilje dnevno trebaju popiti najmanje 2-3 litre vode ili druge tekućine.

Većina majki ne mora mijenjati svoju prehranu tijekom dojenja. "Dozvoljena" i "zabranjena" hrana za dojilje najčešće je uvjetovana kulturološki, budući da znanstvenim studijama nije utvrđena jasna veza između određenih namirnica i nepoželjnog utjecaja na majčino mlijeko i dojenje. Primjerice, ženama u Indiji preporučuje se češnjak tijekom dojenja, dok se u zapadnom svijetu zagovara izbjegavanje češnjaka budući da može utjecati na okus mlijeka.

Ipak, postoje neke namirnice koje bi neke dojilje trebale izbjegavati, posebice ako su alergične na određenu hranu ili ako u obitelji postoji sklonost alergijama. Kod takvih osoba savjetuje se izbjegavanje namirnica na koje su alergične, posebice mliječnih proizvoda.

Kod neke je dojenčadi izraženija osjetljivost na namirnice koje majka konzumira tijekom laktacije. Kako bi se utvrdilo koja je to hrana preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i bilježenje ponašanja djeteta nakon dojenja. Ako uočite jedinstven obrazac ponašanja dojenčeta 4-6 sati nakon konzumacije određene namirnice, izbacite spornu namirnicu iz prehrane. Mliječni proizvodi mogu izazvati preosjetljivost kod neke dojenčadi. Kao problematične namirnice spominju se i jaja, kikiriki, orašasti plodovi, pšenica, soja, kukuruz, rajčice, luk, kupus i drugo povrće iz skupine krstašica, začini, morski plodovi i citrusi.

Dojiljama se tradicionalno preporučuje suzdržavanje od namirnica koje uzrokuju nadimanje, poput kupusa, kelja, prokulica, brokule, karfiola, raštike, graha, leće i kestena. Također, valja se suzdržati od sirove hrane, primjerice, tatarskog bifteka, carpaccia, sirove riba, te pljesnjivih sireva kako bi se smanjila opasnost od trovanja. Umjerena konzumacija kave i napitaka bogatih kofeinom je dozvoljena, međutim ne treba pretjerivati jer se kofein u određenom postotku izlučuje u majčinom mlijeku.

Iako se čaša šampanjca ili vina u posebnim prigodama može tolerirati dojiljama, treba imati na umu da alkohol i dojenje ne idu zajedno. Alkohol se lagano izlučuje u majčinom mlijeku, a koncentracija mu je na vrhuncu jedan sat nakon konzumacije. Kada majka popije i malu količinu alkohola dojenče pije manje mlijeka, vjerojatno stoga što alkohol mijenja okus majčinog mlijeka.

Omega-3 masne kiseline, uključujući alfa-linolensku, EPA i DHA izrazito su važne za zdravlje djeteta. Ove masne kiseline igraju ključnu ulogu u razvoju mozga, očiju i živčanog sustava. Količina omega-3 masnih kiselina u majčinom mlijeku ovisi o prehrani majke. Upravo zbog toga, majke koje doje trebale bi u svoju prehranu uključiti svakodnevno barem jedan izvor omega-3 masnih kiselina.

Mali savjeti za prehranu dojilja:

• Vjerojatno ćete osjaćati popriličan umor, stoga jedite redovito i što kvalitetnije.
• Kada nemate vremena ili ste preumorni za pripremu obroka, napravite hranjivi mliječno-voćni shake kao zamjenu za obrok.
• Pijte mnogo tekućine tijekom razdoblja laktacije.
• I dok je vaše dijete na dojci možete grickati hranjive međuobroke. Naoružajte se energetskim i žitnim pločicama, suhim voćem i orašastim plodovima.
• Nemojte dolaziti u iskušenje da provedete striktnu dijetu kako bi po kratkom postupku skinuli kilograme. To bi se moglo negativno odraziti na produkciju mlijeka. 

Više:
Posebno izdanje časopisa Bebe - "Kuharica za trudnice i dojilje"