Novosti u liječenju multiple skleroze

Poznato je da život s multiplom sklerozom predstavlja izazov obzirom da su njeni simptomi nepredvidivi i promjenjivi. Naime, multipla skleroza je kronična bolest koja utječe na svaku osobu različito, sa simptomima, od utrnulost u udovima ili zaboravljivosti do paralize ili gubitak vida. Nažalost, multipla skleroza se trenutno ne može izliječiti, no u posljednje vrijeme svjedoci smo napredka u liječenju multiple skleroze, te smo povodom Nacionalnog dana oboljelih od multiple skleroze koji se obilježava 26. rujna, o novostima na tom polju popričali s predstojnicom Klinike za neurologiju KBC-a "Sestre milosrdnice" doc. dr. sc. Vanjom Bašić Kes, dr. med..

Za početak, recite nam kakva je to bolest multipla skleroza?

Multipla skleroza je jedna od najčešćih neuroimunoloških bolesti središnjeg živčanog sustava današnjice - kronična upalna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava (mozga i kralježnične moždine), obilježena propadanjem mijelinske ovojnice živčanih vlakana autoimunom reakcijom.

Koje su posljedice oštećenja mijelinske ovojnice živaca?

Demijelinizacija dovodi do usporenja ili blokade prijenosa živčanog impulsa između živčanih stanica, a u novije vrijeme se sve više spominje i neurodegenerativna komponenta bolesti u smislu kortikalne atrofije po principu propadanja tijela stanice nakon gubitka aksona, a time i gubitka funkcije.

Kada trebamo posumnjati da imamo multiplu sklerozu?

Multipla skleroza je bolest s tisuću lica jer može zahvatiti bilo koji dio središnjeg živčanog sustava, a njezini znakovi i simptomi mogu biti nalik onima kod nekih drugih stanja, zato dijagnoza i dalje ostaje pretežito klinička, što nameće potrebu primjene dijagnostičkih kriterija. Postavljanje kliničke dijagnoze zahtijeva potpunu anamnezu i detaljan neurološki pregled, kao i primjenu različitih standardiziranih ocjenskih ljestvica. Stoga ukoliko postoji neki neurološki simptom koji traje ili se učestalo javlja, a ne možemo ga objasniti nekim već ranije dijagnosticiranim poremećajem potrebno se obratiti liječniku.

Kako to da se multipla skleroza češće javlja u žena?

Za sada je direktna povezanost ženskog spola i multiple skleroze ostala nerazjašnjena. Smatra se da postoji veći broj čimbenika koji utječu na veću pojavnost multiple skleroze u žena. U velikim studijama koje su se bavile ovom problematikom spominju se genetski čimbenici (HLA), potom okolišni čimbenici, životne navike, stres, uzimanje hormonske terapije, kao i dostupnost zdravstvene zaštite, višestruku ulogu žene u privatnom i poslovnom životu te društveni status.

Može li prehrana utjecati na multiplu sklerozu?

Zdrave životne navike, uključujući i prehranu sastavni su dio brige o zdravlju pa tako imaju veliku ulogu  u prevenciji i liječenju pojedinih bolesti.

Može li vitamin D usporiti napredovanje multiple skleroze?

U zadnje vrijeme, sve je više studija koje povezuju manjak vitamina D i multiplu sklerozu. S obzirom da vitamin D sudjeluje u velikom broju procesa u našem organizmu potrebno je paziti na dovoljan unos i njegovu dovoljnu koncentraciju u organizmu.

Kako se liječi multipla skleroza?

Multipla skleroza se liječi ovisno o kliničkoj prezentaciji bolesti. Akutna pogoršanja se liječe kortikosteoridima, plazmaferezom ili imunoglobulinima. Simptomi od strane različitih funkcijskih sustava unutar središnjeg živčanog sustava se liječe simptomatskom terapijom. Kako bi se usporio tijek same bolesti u bolesnika s relaps remitentnim oblikom multiple skleroze, dugoročno se primijenjuju imunomodulacijski lijekovi - interferon beta, glatiramer acetat, teriflunomid, dimetil fumarat, fingolimod, natalizumab, te alemtuzumab.

Postoje li multidisciplinarni timovi za liječenje multiple skleroze u Hrvatskoj?

U velikim kliničkim centrima poput našeg KBC-a "Sestre milosrdnice" uz neurologe Klinike za neurologiju, u liječenju naših bolesnika sudjeluje čitav niz liječnika drugih specijalnosti - fizijatara, psihijatara, ginekologa, urologa, internista. Multidisciplinarni tim olakšava bolesniku da se nosi sa svojim svakodnevnim fizičkim i psihičkim tegobama koje su posljedica multiple skleroze. Također je velika uloga multidisciplinarnog tima u planiranju obitelji.

Koliko je bitna tjelovježba za oboljele od multiple skleroze?

Tjelovježba je sastavni dio zdravog životnog stila, a u bolesnika oboljelih od multiple skleroze ima veliku ulogu u liječenju postojećih simptoma, prevenciji razvoja spazama i kontraktura, a u novije vrijeme se pokazalo da redovitim vježbanjem podižemo koncentraciju tvari u mozgu koje utječu na neuroplastičnost.

Što mislite o primjeni lijekova na bazi kanabisa za ublažavanje bolova kod oboljelih od multiple skleroze?

Velike studije su pokazale da kanabis u oboljelih od multiple skleroze ima pozitivan učinak na kroničnu bol i spazam.

Koliko Vam je poznat rad znanstvenika s Bristol University koji smatraju da se mogu "isključiti" autoimune bolesti kao što su multipla skleroza ili dijabetes tip 1 retreniranjem imunosnog sustava? Naime, radi se o vrsti terapije koja se već koristi za liječenje alergija, a poznata je kao desenzibilizacija.

Radi se o terapiji kojom se modificiraju stanice bolesnikovog imunosnog sustava da ne prepoznaju stanice svog organizma kao neprijatelja (osnova autoimunog procesa) i da reagiraju samo na strane tvari u organizmu npr. uzročnike infekcija. Bazična istraživanja su pokazala dobre rezultate, a prema mojim saznanjima u tijeku su klinička ispitivanja.

Jesu li svi trenutno poznati lijekovi za liječenje multiple skleroze dostupni pacijentima u Hrvatskoj, te koje su tu novosti?

U zadnjh par mjeseci u Hrvatskoj su dostupni peroralni preparati dimetil fumarat (Tecfidera), fingolimod (Gylenia), teriflunomid (Aubagio) i monoklonska protutijela natalizumab (Tysabri) i alemtuzumab (Lemtrada).

Što je s pacijentima koji nisu imali odgovarajuću reakciju na dva ili više lijeka za liječenje multiple skleroze, postoji li na horizontu odgovarajući lijek za njih?

Od iznimne je važnosti da neurolog koji liječi bolesnika procijeni o kojem kliničkom obliku bolesti se radi i koliko je bolest aktivna. Pravovremen i ispravan izbor terapije je ujedno i najučinkovitiji. Sada su dostupni lijekovi i prve i druge linije imunomodulacijske terapije tako da je mogućnosti za liječenje zaista puno.

U kojoj su fazi istraživanja na lijekovima koji su fokusirani na popravak oštećenja na mijelinskoj ovojnici?

Imunomodulacijski lijekovi su u velikim studijama pokazali određeni učinak ne samo na smanjenje neurodegeneracije, već i na određeni stupanj remijelinizacije.

Postoje neki lijekovi koji su se do sada koristili za druge indikacije (npr. MRF-008 odobren od FDA za liječenje hipertenzije, ibudilast kao antiinflamatorni lijek, lipoična kiselina kao antioksidans, fenitoin kao antiepileptik), a koji su pokazali da imaju učinak i protektivni učinak na oligodendrocite u središnjem živčanom sustavu. U kliničkim ispitivanjima istražuje se učinak antitijela "rHIgM22", hormonske supstance NDC-1308 i matičnih stanica  na obnovu mijelinske ovojnice.

I za kraj, koji bi Vaš savjet bio za oboljele od multiple skleroze?

Multipla skleroza za sada nije izlječiva bolest, ali od iznimne je važnosti pozitivan stav bolesnika i povjerenje prema liječniku kao aktivnom partneru u procesu liječenja. Zajedničkim naporima se može pravodobnim postavljanjem dijagnoze uz pomoć multidisciplinarnog tima provoditi optimalno liječenje te omogućiti normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu na privatnom i poslovnom planu.

Razgovor vodio:
Mr. sc. Dean Delić, dr. med.