Mrkva – super namirnica za savršeno zdravlje

Obična ili žuta mrkva (lat. Daucus carota), dvogodišnja je biljka iz porodice Umbelliferae, koja je raspostranjena u prirodi i u kulturama u velikom broju podvrsta i varijateta. Smatra se da je mrkva ljudima poznata već 5.000 godina kao povrće i kao lijek, a najviše se upotrebljava njen vretenasto zadebljao, crvenkasto ili žučkasto obojen korijen, koji sadrži karoten (provitamin A; 5-20 mg/100 g). Cvjetovi mrkve su bijeli, žučkasti ili ružičasti skupljeni u štitac. List je složen, pernast i usječen. Obična mrkva podrijetlom je iz središnje Azije, a od 13. stoljeća se uzgaja u Kini i sjeverozapadnoj Europi.

Mrkva je dobar izvor vitamina A, prehrambenih vlakana, vitamina K, kalija i vitamina C.  Osim njih, u mrkvi se mogu naći i vitamin B6, biotin, bakar, folna kiselina (vitamin B9), tiamin (vitamin B1), magnezij, kalcij, mangan, molibden, željezo, fosfor, vitamin B3, vitamin E i cink. Također, mrkva sadrži i fitokemikalije koje mogu djelovati kao antioksidansi poput:

• Beta-karotena i alfa-karotena, karotenoida koje naše tijelo pretvara u vitamin A, koji je važan za rad imunološkog sustava, odražavanje zdravlja stanica i aktivaciju enzima.
• Luteolina, flavonoida koji pokazuje antioksidativno, protuupalno i protutumorsko djelovanje.
• Falcarinola i drugih poliacetilena, koji izgleda imaju protuupalni učinak.
• Antocijanina, flavonoida (ljubičasta mrkva), te likopena (crvena mrkva) i luteina (žuta mrkva) koji su karotenoidi.

Svakako treba imati na umu sljedeće povoljne učinke mrkve na zdravlje:

1. Poboljšava vid – Ima istine u staroj uzrečici da je mrkva dobra za vid. Naime, mrkva je bogata beta-karotenom koji se pretvara u vitamin A u jetri, a vitamin A je potreban za regeneraciju rodopsina, fotosenzitivnog pigmenta u štapićima mrežnice, koji je nužan za noćni vid. Jednako tako, beta-karoten smanjuje rizik od makularne degeneracije i sive mrene.
2. Smanjuje rizik od karcinoma – Istraživanja su pokazala da konzumacija namirnica koje su bogate karotenoidima poput mrkve, može smanjiti rizik od raka pluća, raka dojke, raka debelog crijeva i raka usne šupljine. Također, pokazalo se da konzumiranje mrkve može smanjiti rizik od raka pluća, raka vrata maternice i raka prostate.
3. Usporava starenje – Visoke razine beta-karotena u mrkvi djeluju kao antioksidans te usporavaju starenje stanica.
4. Potiče zdravlje kože – Vitamin A i antioksidansi iz mrkve štite kožu od štetnog djelovanja Sunca. Nedostatak vitamina A uzrokuje suhoću i ljuštenje kože, lomljenje kose i noktiju. Vitamin A sprječava prijevremenu pojavu bora, akne, suhu kožu, crvenilo i nejednak tonus kože.
5. Pomaže u sprječavanju infekcija – Od davnina travari znaju da mrkva pomaže u sprječavanju infekcija.
6. Smanjuje rizik od srčane bolesti – Istraživanja su pokazala da je konzumacija namirnica koje su bogate karotenoidima povezana s manjim rizikom od srčane bolesti. Ne treba zaboraviti da mrkva uz beta-karoten, sadrži i alfa-karoten i lutein. Također, redovita konzumacija mrkve snižava razinu kolesterola u krvi.
7. Čisti tijelo od štetnih tvari – Vitamin A pomaže jetri u odstranjivanju toksina iz tijela. Vlakna iz mrkve pomažu u čišćenju debelog crijeva i ubrzavaju kretanje otpadnih tvari.
8. Štiti zube i desni – Žvakanjem mrkve se stimulira proizvodnja sline, koja pomaže u uklanjaju zaostale hrane. Osim toga, vlakna mrkve djeluju kao četkica za zube i desni. Minerali iz mrkve sprječavaju oštećenje zubi.
9. Smanjuje rizik od moždanog udara – Istraživanje koje su proveli znanstvenici s Harvard University pokazalo je da osobe koje jedu pet ili više mrkvi tjedno, imaju manji rizik od moždanog udara nego osobe koje su jele samo jednu mrkvu mjesečno.