Plivanje i trudnoća

U eri modernog načina života sve više žena pronalaze vrijeme za različite hobije koji uključuju tjelesnu aktivnost: aerobik, vožnja biciklom, fitness, tenis, badminton i sl. prema vlastitim mogućnostima ili jednostavno žive toliko užurbanim životom pa su trajno u pokretu. Zbog sve većeg broja radnih mjesta koja zahtijevaju dugotrajno sjedenje, tjelesna aktivnost se nameće kao potreba jer pruža ugodu i relaksaciju. I kad se najednom, planirano ili ne, nađu u "blaženom stanju", navike je teško promijeniti i nameće se važno pitanje: smiju li nastaviti sa tjelesnim aktivnostima i kako to utječe na bebu. I konačno, kako odoliti najsunčanijem godišnjem dobu? Naš savjet je: ne odolijevajte, prepustite se i zaplivajte.

Trudnoća donosi brojne promjene za organizam i većina njih se zbiva u prvih mjesec dana. Raste broj srčanih otkucaja, povećava se i volumen plazme i broj crvenih krvnih stanica te količina krvi koju srce u jednoj minuti preda oragnizmu. Umjerena tjelesna aktivnost se preporučuje jer može ublažiti neke simptome trudnoće, umanjiti stres, spriječiti nastanak gesatcijskog (trudničkog) dijabetesa te pripremiti organizam za zahtjevni događaj - porod. Plivanje se drži odličnim izborom. U vodenom okruženju koje umanjuje gravitacijsku silu i na taj način djelomično štiti od ozljede, hidrostatski pritisak vode potiskuje krv iz tkiva u vensku cirkulaciju i povećava optok.

U ranoj trudnoći stil plivanja neka bude vaš izbor, dok se u drugom i trećem tromjesečju preporučuje prsni stil jer jača prsne i leđne mišiće. U tom je razdoblju općenito potrebno izbjegavati vježbanje, pa tako i plivanje, na leđima. Maternica, naime, svojom veličinom u tom položaju vrši pritisak na velike vene koje vode krv ka srcu što može dovesti do slabije opskrbe kisikom i hranjivim tvarima i djeteta i majčinih vitalnih organa.

Za vrijeme tjelovježbe dolazi do povećanja tjelesne temperature. Ono je još naglašenije kod dugotrajnog vježbanja, dehidracije, za vrijeme vlažnog i pretoplog vremena. Tu je potreban oprez! Tjelesna temperatura koja prelazi 39°C u ranoj trudnoći može oštetiti razvoj zametka ili usporiti njegov rast u kasnijoj trudnoći. Voda je bolji vodič topline nego zrak što je još jedan plus plivanju. Plivanje u vodi uobičajene temperature dovodi do manjeg povećanja tjelesne temperature i nedvojbeno je najbolji izbor tjelovježbe za toplog vremena.

Ubrzo nakon početka tjelesne aktivnosti zamijetit ćete i bebinu reakciju. I beba će se početi intenzivnije kretati te će se povećati broj bebinih srčanih otkucaja.

Imajte na umu da tjelesna aktivnost mora biti prilagođena "blaženom stanju", a to znači ne preduga, ne preintenzivna, postupna i redovita (barem 3-4 puta tjedno). Vježbe koje zahtijevaju preveliku gibljivost trebalo bi izbjegavati kao i aktivnosti koje zahtijevaju skakanje i brze promjene položaja tijela. Bilo bi korisno za vrijeme vježbanja vršiti samokontrolu mjerenjem pulsa i praćenjem broja fetalnih pomaka. Ukoliko osjetite vrtoglavicu, lupanje srca, nedostatak zraka, bol, posebno u donjem dijelu trbuha, kontrakcije maternice, krvarenje ili gubitak plodne vode ili smanjenje broja fetalnih pokreta treba prekinuti vježbanje i javiti se svom liječniku, ali treba naglasiti da su komplikacije rijetke ako se tjelesna aktivnost primjereno prilagodi situaciji.

Trudnice koje imaju visoki krvni tlak, anemiju, bolest štitne žlijezde, dijabetes, nepravilne srčane otkucaje, prijevremeni porod u prijašnjim trudnoćama, prekomijernu ili premalu tjelesnu težinu ili su se i prije trudnoće malo kretale trebale bi se prije početka i odabira tjelovježbe savjetovati sa svojim liječnikom.

Stanja kao što je puknuće vodenjaka, višeplodne trudnoće, položaj posteljice preko ušća maternice, otvoreno ušće, pobačaje i prijevremene porode te bolesti pluća, srca i krvožilnog sustava majke zahtijevaju mirovanje te je time isključena svaka mogućnost tjelovježbe u trudnoći.

Ne zaboravite da tjelesna aktivnost zahtijeva dodatni unos energije. To ne znači da morate jesti "za dvoje", ali sa sobom na plažu ponesite užinu i obavezno voćni napitak po izboru.

Tekst priredili:
Prof. dr. sc. Josip Djelmiš, dr. med. i Nikica Ljubas, dr. med.