Prevencija i liječenje parodontne bolesti

Prevencija

Svi mi želimo ostati zdravi cijeli život. U brizi za usnu šupljinu ovo podrazumjeva očuvanje naših zuba kroz cijeli život. Zube i zubno meso moguće je održati zdravima jedino pravilnom prevencijom koja podrazumjeva svakodnevnu njegu, redovite posjete stomatologu i profesionalno čišćenje zuba.

Svakodnevna njega

Redovita i temeljita njega usne šupljine je ključni dio prevencije koju možete održavati sami. Zubna četkica, zubna pasta, zubni konac i tekućina za ispiranje su sredstva koja su Vam potrebna za očuvanje oralnog zdravlja.

Da bi očuvali zdrave zube i zubno meso, četkajte Vaše zube dva puta dnevno koristeći klinički provjerenu zubnu pastu. Većina zubnih pasti sadrži fluor koji omogućava prevenciju karijesa. Danas postoje zubne paste koje osim fluora sadrže i antibakterijska sredstva. Uključivanje antibakterijskih sredstava omogućava jednostavnije održavanje zdravlja usne šupljine jer djeluju na bakterije koje su odgovorne za razvoj parodontne bolesti. Većina stomatologa preporuča promijeniti četkicu svaka 3 mjeseca.

Redovite posjete stomatologu

Redovite posjete stomatologu svakih šest mjeseci omogućit će uočavanje eventualnih oralnih problema u početnim stadijima, olakšati terapiju i spiječiti nastanak većih oštećenja.

Profesionalno čišćenje zuba

Mineralizacija bakterijskih naslaga koje su glavni uzročnici bolesti zuba i zubnog mesa, onemogućuje učinkovito čišćenje. Zato treba pristupiti profesionalnom čišćenju zuba koje pomaže pri otklanjanju mekih i tvrdih naslaga. Zube treba profesionalno čistiti svakih šest mjeseci. Međutim, učestalost tretmana ovisi o individualnom stanju pacijenta, te se u skladu s time određuje slijedeći termin čišćenja.

Spoj svakodnevne njege, redovitih posjeta stomatologu i stručnog čišćenja zuba daje Vam sigurnost da će Vaši zubi i zubno meso ostati zdravi tijekom cijelog života. 

Liječenje

Cilj parodontološke terapije je kontrola postojeće infekcije i zaustavljanje napredovanja bolesti. Rani stadiji parodontne bolesti mogu se pravilnim četkanjem i čišćenjem zubnim koncem izliječiti bez posljedica. Napredniji stadiji bolesti zahtjevaju dodatne postupke. Mišljenja o izboru metoda za liječenje se razlikuju u parodontologiji. Za neke, određeni postupci mogu biti sigurniji, učinkovitiji i ugodniji nego drugi. Izbor postupka ovisi o napretku bolesti, o reagiranju na prijašnju terapiju ili o općem zdravlju. Vrijeme trajanja liječenja, stupanj nelagode i vrijeme cijeljenja variraju. Oni ovise o tipu i opsegu zahvata te općem zdravstvenom stanju pojedinca. Kako bi se osigurala bezbolnost, prije nekih zahvata se daje lokalna anestezija.

Izbor terapije obuhvaća kućnu njegu, ne-kiruršku terapiju koja kontrolira rast štetnih bakterija i, u naprednijim slučajevima bolesti, operaciju kako bi se obnovilo potporno tkivo.

Kućna njega

Kućna njega uključuje zdravu prehranu te odgovarajuće četkanje i čišćenje zubnim koncem. Četkanje zubi i čišćenje zubnim koncem jednako su važni. Četkanje uklanja plak jedino s površina zuba koje može dohvatiti četkica. Čišćenje zubnim koncem, s druge strane, uklanja plak između zuba te plak ispod razine zubnog mesa. Oba se trebaju koristiti kao dio redovite kućne njege. Neki stomatolozi preporučaju i specijalne zubne četkice, kao na primjer električne četkice ili četkice s manjim glavama, a koje bi mogle biti učinkovitije u uklanjanju plaka nego standardne četkice.

Nekirurška terapija

Tijekom standardnog parodontološkog pregleda, stomatolog će ukloniti plak i kamenac iznad i ispod razine zubnog mesa na svim Vašim zubima. Ukoliko imate neke znakove parodontološke bolesti, stomatolog Vam može preporučiti da ponovite profesionalno čišćenje češće od dva puta godišnje.

Ukoliko stomatolog uoči da je nastupio gubitak kosti ili da se zubno meso povuklo, standardna terapija uključuje intenzivno duboko-čišćenje, nekiruršku metodu koja se također naziva i struganje i poliranje korijena. Struganjem se uklanja plak i kamenac iznad i ispod razine zubnog mesa, a poliranjem se zaglađuje gruba površina korijena koja olakšava nakupljanje mikroba. Ova glatka površina omogućava zubnom mesu da se ponovno priljubi uza zube, smanjuje oticanje, dubinu džepova i rizik infekcije te prekida daljnje oštećenje.

Antibiotska terapija može biti propisana uz kiruršku terapiju i druge terapije ili samostalno, kako bi smanjila ili privremeno eliminirala bakterije koje su povezane s parodontološkom bolesti. Liječnici i stomatolozi sve su više zabrinuti oko pretjerene upotrebe antibiotika koja može povećati bakterijsku otpornost. Kada bakterije postanu otporne na antibiotike, one izgube mogućnost borbe protiv infekcije. Svaki put kada osoba uzme penicilin ili neki drugi antibiotik protiv bakterijske infekcije, lijek može ubiti većinu bakterija. Međutim, nekoliko uzročnika može preživjeti mutirajući ili stječući gene za otpornost od drugih bakterija. Ovi preživljavajući geni mogu se velikom brzinom umnožavati, stvarajući sojeve otporne na lijek. Prisutnost ovih sojeva može značiti da slijedeća infekcija neće odgovoriti na isti antibiotik. Ovakva pretjerana upotreba može biti štetna za ljude ukoliko razviju smrtonosnu bolest protiv koje antibiotici više ne bi bili korisni.

Kirurška terapija

Operacija dizanja režnja uključuje podizanje zubnog mesa i uklanjanje kamenca. Nakon toga zubno se meso zašije natrag na način da je tijesno priljubljeno uza zube. Ova metoda smanjuje dubinu džepova i područja u kojima rastu bakterije.

Koštani graftovi nadomještaju kost koja je uništena parodontitisom. Mali dijelovi Vaše kosti, sintetske kosti ili kosti donora stavljaju se na mjesta gdje je nastupio gubitak kosti. Ovi graftovi služe kao platforma za ponovni rast kosti, koja ponovno uspostavlja stabilnost zuba.

Graftovi mekog tkiva osnažuju tanko zubno meso ili nadomještaju ga na mjestima s kojih se ono povuklo. Graftovi se najčešće uzimaju s nepca i zašiju se preko inficiranog područja.

Vođena tkivna regeneracija stimulira kost i zubno meso da rastu. Radi se u kombinaciji s flap kirurgijom. Mali komad tkanine koji nalikuje mreži se postavlja između kosti i zubnog mesa. To onemogućuje zubnom mesu da uraste u područje u kojem bi trebala biti kost, te tako omogućuje kosti i vezivnom tkivu da ponovno raste i bolje podupire zube.

Koštana operacija zaglađuje plitke kratere u kosti koji su posljedica umjerenog ili naprednog gubitka kosti. Nakon operacije dizanja režnja, kost oko zubi se preoblikuje kako bi se smanjili krateri. Taj postupak otežava nakupljanje bakterija i njihov rast.