Parkinsonova bolest - FAQ

Što je to parkinsonizam?

Glavni simptomi Parkinsonove bolesti – tremor, rigor i bradikinezija mogu se pojaviti i kod drugih bolesti. Stanja u kojima se javljaju navedeni simptomi poznata su pod zajedničkim imenom – parkinsonizam.

Parkinsonova bolest je najčešći oblik parkinsonizma, a često se naziva i idiopatska Parkinsonova bolest (riječ idiopatski znači da nije poznat točan uzrok bolesti).

Ostali, znatno rijeđi oblici parkinsonizma uključuju multiplu sistemsku atrofiju, progresivnu supranuklearnu paralizu i parkinsonizam izazvan lijekovima.

Je li Parkinsonova bolest nasljedna?

Ne postoje čvrsti dokazi da je Parkinsonova bolest nasljedno stanje koje se može prenositi unutar obitelji. Rijetko se nađe više od 1 osobe u obitelji koja oboli od Parkinsonove bolesti. Prema mišljenju nekih stručnjaka, iako se Parkinsonova bolest direktno ne nasljeđuje, neki ljudi mogu nasljediti genetsku sklonost za razvoj Parkinsonove bolesti. To znači da će te osobe vrlo vjerojatno oboljeti od Parkinsonove bolesti ako su uz takvu genetsku sklonost prisutni i određeni čimbenici okoliša (toksini ili virusi).

Što uzrokuje Parkinsonovu bolest?

U mozgu postoje 2 kemijske tvari (neurotransmiteri) – dopamin i acetilkolin koji, u međusobnoj ravnoteži, prenose poruke između živčanih stanica i mišića. Te poruke nam omogućavaju da izvodimo čitav niz koordiniranih pokreta.

U oboljelih od Parkinsonove bolesti ta je ravnoteža poremećena jer dolazi do propadanja dopaminergičkih neurona i kada propadne njih 80%, počinje se manifestirati Parkinsonova bolest. Razlog propadanja dopaminergičkih neurona još uvijek nije poznat. Smatra se da za to može biti odgovorno više različitih faktora kao što su genetska sklonost, faktori okoliša i virusi.

Kako se pogoršava Parkinsonova bolest?

Simptomi Parkinsonove bolesti obično počinju postepeno i polagano se razvijaju i to ne nekim određenim redosljedom. Koji će od karakterističnih simptoma (rigor, tremor, bradikinezija) biti prisutniji, ovisit će individualno, od osobe do osobe. Jednako tako se razlikuje i stupanj težine pojedinih simptoma, kao i brzina progresije same bolesti. Stoga je vrlo teško predvidjeti stanje bolesnika za 5 ili 10 godina. Ono što je moguće i vrlo važno je rano otkrivanje Parkinsonove bolesti i rana intervencija lijekovima kako bi se usporila progresija simptoma i olakšao svakodnevni život bolesnika.

Umire li se od Parkinsonove bolesti?

Sama Parkinsonova bolest nije smrtonosna bolest. Sa današnjim terapijskim mogućnostima, životni vijek bolesnika s Parkinsonovom bolesti se bitno ne razlikuje od ostalih. Lijekovi koje primjenjujemo u terapiji Parkinsonove bolesti nemaju nuspojave koje bi mogle imati smrtni ishod.

Kod dugogodišnjih bolesnika s težim oblicima Parkinsonove bolesti, loše fizičko i mentalno stanje može pogoršati ostale prisutne bolesti i tako pridonjeti smrtnom ishodu.

Kojim je bolesnicima namijenjeno kirurško liječenje?

Kirurško liječenje Parkinsonove bolesti je posljednja terapijska opcija koja dolazi u obzir u vrlo malog broja bolesnika i samo onda kada zakažu ostale terapijske metode. Primjenjuje se u bolesnika kod kojih je Parkinsonova bolest počela u mlađoj dobi, traje dugi niz godina i prisutni su "on/off" sindromi.

Što su to motoričke fluktuacije i diskinezije?

Motoričke fluktuacije javljaju se unutar 2-3 godine od početka liječenja levodopom. Pogađaju gotovo sve bolesnike liječene levodopom tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Tijekom dugotrajnog liječenja, učinak levodope slabi te može doći do pojave simptoma rano ujutro ili pred kraj intervala doziranja (neposredno prije uzimanja sljedeće doze). Mogu se javiti česte izmjene "on" i "off" razdoblja ("on" znači da su bolesnici pokretni, a "off" predstavlja period ukočenosti).

Diskinezije su hiperkinetska stanja (nekontrolirani pokreti) također vezana uz dugotrajnu primjenu levodope. Većinom se s vremenom pogoršavaju dovodeći do smanjene kvalitete života i gubitka tjelesne težine. Diskinezije se mogu ublažiti smanjenjem doze dopaminergičke terapije, što opet može izazvati ponovnu pojavu samih simptoma Parkinsonove bolesti.

Koliko je česta depresija u Parkinsonovoj bolesti?

Depresija je vrlo česta pratilja Parkinsonove bolesti i može se javiti u više od polovice bolesnika. Javlja se kao šok na postavljenu dijagnozu ili se razvija kasnije s pogoršanjem bolesti. Vrlo često se javlja puno prije pojave samih simptoma Parkinsonove bolesti, pa njena prisutnost može biti važna za postavljanje dijagnoze Parkinsonove bolesti. Vrlo je važno na vrijeme prepoznati prve znakove depresije i započeti liječenje antidepresivima. U obzir dolaze triciklički antidepresivi i selektivni inibitori ponovne pohrane serotonina. Smatra se da i nova generacija agonista dopamina ima antidepresivni učinak.