Klinička slika gihta

Napadaj akutnog uričnog artritisa najčešće zahvaća jedan zglob, s najčešćom lokalizacijom u palcu stopala. Oko 80 posto bolesnika prvi je napadaj gihta imalo u prvom metatarzofalangealnom zglobu (zglob korijena palca) stopala. Drugi često zahvaćeni zglobovi su mali zglobovi stopala, nožni zglobovi, zglobovi šake, laktovi i koljena. Rjeđe je u prvom napadaju gihta zahvaćeno više zglobova.

Napadaj gihta često se javlja noću, nekoliko sati nakon obilne večere ili prekomjernog uživanja alkohola. Međutim napadaju gihta može prethoditi operativni zahvat ili infarkt miokarda (srčani udar).

Bolesnik s akutnim uričnim artritisom žali se na jaku bol s toplim, otečenim i izrazito osjetljivim zglobom smanjene pokretljivosti. Koža je povrh zahvaćenog zgloba crvena i prisutni su znakovi sinovitisa (upala zglobne čahure, odnosno njenog unutarnjeg sloja). Bolesnik može imati vrućicu s leukocitozom.

Nakon 3 do 10 dana napadaj uričnog artritisa može spontano prestati.

U kroničnom uričnom artritisu često nalazimo tofe, nakupine igličastih kristala natrijevih soli mokraćne kiseline u tkivu (vezivo, koža, hrskavice i dr.), i bubrežnu bolest. Tofi su najčešće smješteni u području lakta, sa stražnje strane pete ili na uški. Rijeđe mogu bezbolno egzulcerirati (iz njih izlazi sadržaj nalik na kredu). Tijekom vremena tofi će nestati liječenjem, dok će bubrežna funkcija najvjerojatnije ostati ista.