Epidemiologija depresije
Poremećaji raspoloženja među najučestalijim su "velikim" psihijatrijskim poremećajima. Zbog nama nepoznatog razloga broj osoba s depresivnim poremećajima raste kontinuirano od 1910. godine u svim industrijaliziranim zemljama svijeta. Također se i dob nastupa depresija pomiče prema mlađim dobnim skupinama. Depresivni se poremećaji mogu javiti u širokom dobnom rasponu od dječje dobi pa do duboke starosti.
Učestalost depresivnih poremećaja u općoj populaciji je 3,6-6,8%, a prema nekim podatcima prevalencija velikog depresivnog poremećaja u zapadnim zemljama iznosi oko 6-12%, a doživotni rizik obolijevanja je od 27-37%. Procjenjuje se da se tijekom života unipolarna depresija može javiti u oko 20% žena i 10% muškaraca. Svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom života dožive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu. Vjerojatno u Hrvatskoj ima oko 200.000 osoba s različitim depresivnim poremećajima.
Depresija je često neprepoznati poremećaj, visok je postotak neliječenih i neprimjereno liječenih slučajeva.
Gotovo 75% depresivnih bolesnika pomišlja na suicid, a 10-15% ga i izvršava, posebno zabrinjava visoka stopa samoubojstava mladih.
Depresija je čest pratilac različitih tjelesnih bolesti, javlja se u 20-45% kod malignih bolesti, 26-34% kod cerebrovaskularnih bolesti, 33-35% kod kronične boli, 15-33% kod infarkta miokarda i 40% kod Parkinsonove bolesti.
Zadnja izmjena: 03.05.2024.